Javna nabava - prilagodbe u uvjetima krizne situacije COVID 19

Utjecaj tržišta u uvjetima COVID 19 na javnu nabavu

Brzo širenje korona virusa u posljednja dva mjeseca u RH, globalno ograničenje poslovanja i neviđeni utjecaj na društvene interakcije rezultirao je udarom na gospodarsku aktivnost u ovoj godini, u svim zemljama svijeta.

Nacionalne strategije nabave COVID-19 potrebno je hitno ažurirati kako bi se oblikovao globalni, digitalni plan nabavljanja nužnih resursa za funkcioniranje. Zaustavljenjem gospodarskih aktivnosti, u svrhu zaštite zdravlja ljudi i sprječavanja širenja virusa korone, gospodarski subjekti su izloženi riziku likvidnosti i solventnosti, te je neizvjesna budućnost njihova poslovanja i ponude proizvoda i usluga, te radova. Tržišta su izmijenjena a naručitelji stavljeni pred nejasan proces nabave. Sposobni ponuditelji će s obzirom na novonastale uvjete za proizvodnju, vlastitu nabavu i prodaju, mijenjati uvjete ponude za javne i sektorske naručitelje. Naručitelje bi s druge strane trebali zauzeti proaktivnu ulogu u definiranju strategije nabave i trošenja javnih sredstava. Međutim, u uvjetima nestabilnog tržišta, bez podataka o cijenama, dobavljačima, rokovima isporuke i specifikacijama, vrlo je teško prijeći od reaktivne na proaktivnu ulogu nabavljača, dobijavanja pravih resursa u pravo vrijeme i uz optimalnu cijenu za kvalitetu koja je tražena.

Dionici u javnoj nabavi, javni i sektorski naručitelji svakako trebaju razmotriti uporabu kriterija za odabir gospodarskog subjekta i za odabir ponude, te se usmjeriti na one dokumente koje je ponuditelj u mogućnosti dostaviti za javno nadmetanje.

Također, potrebno je preispitati i druge uobičajene uvjete za sklapanje ugovora (npr. fiksne cijene vs promjenjive cijene, raskid ugovora, izmjene ugovora).

Preporuka Ministarstva gospodarstva u svezi određivanja dostave jamstva za ozbiljnost ponude

Tako je preporuka našeg Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u svezi određivanja uvjeta za jamstvo za ozbiljnost ponude smanjenje visine jamstva u odnosu na zakonski maksimum, ali naravno i uzimanje u obzir da zahtjev za jamstvom za ozbiljnost ponude nije zakonska obveza.

Traženje jamstva za ozbiljnost ponude nije zakonska obveza naručitelja

U vezi s navedenom problematikom Ministarstvo iznosi sljedeće preporuke:
Jamstvo za ozbiljnost ponude je jedno od jamstava koje naručitelj, sukladno člancima 214. do 217. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 120/16, dalje: ZJN 2016), može zahtijevati od ponuditelja u postupcima javne nabave, kao instrument osiguranja od određenih rizika, kao što su:
-          odustajanje ponuditelja od ponude u roku njezine valjanosti,
-          nedostavljanje ažuriranih popratnih dokumenata sukladno članku 263. ZJN 2016,
-          neprihvaćanje ispravka računske pogreške,
-          odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili
-          nedostavljanje jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, ako okvirni sporazum obvezuje na sklapanje i izvršenje.
Ako javni naručitelj zahtijeva jamstvo za ozbiljnost ponude, obvezan je u dokumentaciji o nabavi odrediti vrstu, sredstvo i uvjete jamstava, s time da ne može odrediti isključivo novčani polog kao jamstvo, jer je novčani polog kao jamstvo opcija za ponuditelja a ne za naručitelja.
Dakle, kao što iz odredbi ZJN 2016 proizlazi - traženje jamstva za ozbiljnost ponude je opcija odnosno mogućnost a ne i obveza za naručitelja.
U tom smislu preporuka je naručiteljima da zahtijevaju jamstvo za ozbiljnost ponude onda kada ocijene da postoji mogućnost nastanka nekog od naprijed navedenih rizika predviđenih člankom 214. stavkom 1. toč. 1. ZJN 2016, uzimajući u obzir procijenjenu vrijednost nabave; žurnost određene nabave, njenu važnost za naručitelja i sl.

Visina jamstva za ozbiljnost ponude

 
Nadalje, člankom 215. stavkom 2. ZJN 2016 propisano je da javni naručitelj određuje jamstvo za ozbiljnost ponude u apsolutnom iznosu, koji ne smije biti viši od 3% procijenjene vrijednosti predmeta nabave odnosno grupe predmeta nabave, ako je predmet podijeljen na grupe. Dakle, ZJN 2016 određuje gornji iznos jamstva za ozbilnost ponude, a naručitelj bi trebao u svakom konkretnom slučaju, u zakonskim okvirima odrediti iznos jamstva za konkretan slučaj.
U tom smislu, ako naručitelj već zahtijeva jamstvo za ozbiljnost ponude, preporuka naručiteljima bi bila da iznos jamstva za ozbiljnost ponude bude manji od zakonskog maksimuma (npr. 1% procijenjene vrijednosti predmeta nabave odnosno grupe predmeta nabave, odnosno iznos koji bi odgovarao riziku koji snosi naručitelj a ne bi predstavljao značajno financijsko opterećenje ponuditelju), kako bi ponuditelji mogli u većem broju slučajeva iskoristiti zakonsku mogućnost uplate novčanog pologa, kao sredstva jamstva za ozbiljnost ponude, te u ponudi dostaviti dokaz o uplati novčanog pologa u obliku preslike uplatnice ili potvrde o uplati putem internet bankarstva. Na taj način značajno bi se smanjio problem dostave jamstva za ozbiljnost ponude u postupku javne nabave u postojećim okolnostima.

Osim određivanja visine jamstva za ozbiljnost ponude, značajnije je pitanje određivanje uvjeta davanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora,  posebno kod dugoročnih ugovora o javnoj nabavi koje je poželjno izbjegavati u kriznim situacijama.

Slijedi značajno razdoblje potpuno novog pristupa javnoj nabavi i primjene postojećih zakonskih odredbi na novonastale situacije.

Za potrebe prilagodbe javne nabave uvjetima u kriznoj situaciji COVID 19 pripremili smo online edukaciju uživo, sa mogućnošću interakcije između predavača i sudionika:

21. travnja - Javna nabava u kriznoj situaciji COVID 19 - ONLINE

Edukacija se odvija kao videokonferencija sa nizom prednosti:

• ušteda vremena - jer nema putovanja
• financijska ušteda - nema troškova prijevoza niti smještaja
• jednostavnija organizacija - mogući su ad-hoc sastanci, nema potrebe za putnim nalogom niti JOPPD-om
• sudjelovanje sudionika sa bilo koje udaljene lokacije
• neopterećenost vremenskim (ne)prilikama i prometnim gužvama
• chat komunikacija (pismeno dopisivanje)
• potpuna vizualna i zvučna interakcija