Zabranjeno djelovanje ponuditelja vs. zaštita tržišnog natjecanja

Brojni su propisi o zaštiti tržišnog natjecanja, od nacionalnih zakonodavnih propisa do europskih uredbi, obavijesti i smjernica. 

Što je smatra zabranjenim djelovanjem poduzetnika u smislu ograničenja ponude na tržištu?

Prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja (NN  79/09, 80/13, 41/21) zabranjeni su sporazumi poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje poduzetnika koji kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja. U svrhu praktičnosti pod zajedničkim pojmom sporazuma podrazumijevaju se tri oblika:

• sporazumi poduzetnika,
• odluke udruženja poduzetnika i
• usklađeno djelovanje poduzetnika.

Među sporazumima poduzetnika razaznaju se horizontalni, vertikalni sporazumi i koncentracije poduzetnika, te drugi oblici.

Horizontalni sporazumi su sporazumi između konkurenata, dakle poduzetnika koji djeluju na istom tržištu.

Vertikalni sporazumi su sporazumi između poduzetnika koji nisu međusobni konkurenti odnosno koje sklapaju poduzetnici koji u svrhu sporazuma djeluju na različitim razinama proizvodnog ili distribucijskog lanca u odnosu na uvjete po kojima poduzetnici mogu kupovati, prodavati ili preprodavati određene robe i/ili usluge (primjerice, proizvođač - trgovac na veliko - trgovac na malo).

Koncentracija poduzetnika je promjena kontrole nad poduzetnikom na trajnoj osnovi koja se stječe pripajanjem ili spajanjem poduzetnika, stjecanjem kontrole ili prevladavajućeg utjecaja nad poduzetnikom i to, stjecanjem većine dionica ili udjela ili stjecanjem većine prava glasa ili na drugi način, u skladu s Zakonom o trgovačkim društvima io drugim propisima

Svaki zabranjeni sporazum za sebe donosi različite teške povrede tržipnog natjecanja.

Npr. kod horizontalnih sporazuma prepoznaju se sljedeća teška ograničenja tržišnog natjecanja:

U kontekstu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja iznimno je važno da sudionici postupaka javne nabave, osobito naručitelji, znaju prepoznati indicije koje upućuju na moguće zabranjene dogovore u postupku javnog nadmetanja (bid-rigging kartele). Drugim riječima, da znaju prepoznati je li nadmetanje namješteno. Također je to važno za gospodarske subjekte koji u takvim kartelima imaju jaku konkurenciju, jer im se ograničava tržišno natjecanje.

Kaznenim zakonom je pretpostavljeno moguće kazneno djelo od strane gospodarskih subjekata koji su u zabranjenom dogovoru.

Kako postupa naručitelj u slučaju da posumnja da postoji zabranjeni sporazum između poduzetnika - ponuditelja u javnim nadmetanjima?

Vrlo je osjetljiva situacija u kojoj bi naručitelj posumnjao da postoji zabranjeni sporazum, upravo iz razloga što se izlaže riziku neprijavljivanja, odnosno prikrivanja kaznenog djela. Najbolje djelovanje naručitelja je preventiva, dobro poznavanje tržišta i aktivno utjecanje na smanjenje kartelskih aktivnosti.

U takvim situacijama je svakako potrebno informirati Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je nadležna za rješavanje mogućih zabranjenih sporazuma između ponuditelja.

Agencija je pripremila Vodič za naručitelje upravo iz razloga upoznavanja osoba koje pripremaju i provode nabavu sa slučajevima kad postoji značajna sumnja u zabranjeno postupanje poduzetnika ponuditelja.

Više o vodiču i postupanju naručitelja u situaciji kad postoji sumnja u nedopuštene sporazuma između ponuditelja možete saznati na edukaciji koja će se održati 23. ožujka u Zagrebu.

Za detalje o edukaciji pogledajte OVDJE.