Može li Izjava o (ne)postojanju sukoba interesa biti dobar alat za sprječavanje sukoba interesa?

Zakonodavno pojam sukoba interesa nije usklađen u Europskoj uniji, neke države članice daju definicije u svom kaznenom pravu dok druge to ne čine.

Međutim, to ne znači da za taj problem ne postoji kaznena odgovornost.

Na primjer, neke EU članice nemaju zakonodavstvo kojim se to uređuje, ali imaju definirano kazneno djelo koje se naziva „zlouporaba službene dužnosti”, koje može obuhvaćati više od samog sukoba interesa i može se primjenjivati u slučaju da sukob interesa dovede do korupcije.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predložila je sljedeću definiciju:

„Sukob interesa” uključuje sukob između javne dužnosti i privatnih interesa javnog dužnosnika, pri čemu javni dužnosnik ima privatne interese koji bi mogli imati neprimjereni utjecaj za izvršavanje njegovih/njezinih službenih dužnosti i odgovornosti.

U članku 61. stavku 3. financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europske unije (Uredba EU 2018/1046) definirano je da "sukob interesa postoji kada je nepristrano i objektivno obavljanje funkcija financijskog sudionika ili druge osobe, ugroženo iz razloga koji uključuju obitelj, emocionalni život, političku ili nacionalnu pripadnost, ekonomski interes ili bilo koji drugi izravni ili neizravni osobni interes".

Sukob interesa i korupcija nisu ista stvar. Korupcija obično zahtijeva sporazum između barem dvaju partnera i neku vrstu mita/plaćanja/koristi, a sukob interesa nastaje kad osoba ima priliku staviti svoje privatne interese ispred vlastitih službenih dužnosti.

Šire tumačenje dano je u Smjernicama o izbjegavanju i upravljanju sukobom interesa na temelju Financijske uredbe (2021/C 121/01)

U hrvatskom pravnom okviru za sustav javne nabave, Zakonu o javnoj nabavi 2016, propisano je:

Članak 76. st.1. i st.3. ZJN  2016

(1) Sukob interesa između naručitelja i gospodarskog subjekta obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime naručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka, imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito:

1.ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu,

ili

2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

(3) Gospodarskim subjektom iz stavka 1. ovoga članka smatra se ponuditelj, član zajednice i podugovaratelj.

Članak 75. st.1. ZJN 2016

Naručitelj je obvezan poduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

Sukladno člancima 75. do 83. ZJN 2016. naručitelji bi trebali propisati prikladne mjere da učinkovito spriječe, prepoznaju i uklone sukobe interesa kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja te osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima u provedbi javne i jednostavne nabave. 

Na koji način naručitelj može pravodobno i učinkovito prepoznati, spriječiti i ukloniti situacije obuhvaćene člankom 76. ZJN-a?

Izjava o (ne)postojanju sukoba interesa je svojevrsni alat za sprječavanje sukob interesa, čiji je cilj podizanje svijesti o postojanju situacija koje predstavljaju sukob interesa, kao i zaštita samih zaposlenika naručitelja kako ne bi u kasnijoj fazi bili optuženi za neprijavljivanje sukoba interesa, ali i zaštita samog postupka javne nabave. 

Jedan od primjera korištenja Izjave o (ne)postojanju sukoba interesa kao alata za sprječavanje sukoba interesa ogleda se u rješenju DKOM-a na žalbu na okolnost sukoba interesa:

Žalitelj navodi da je naručitelj donošenjem odluke o odabiru ponude odabrane zajednice ponuditelja povrijedio odredbe članka 75. i članka 76. ZJN 2016 budući je g. G.G. kao ravnatelj člana zajednice ponuditelja yy istovremeno i predsjednik nadzornog odbora naručitelja.

Prema žaliteljevu mišljenju naručitelj je u ovom primjeru u izravnom sukobu interesa, jer njegov predstavnik istovremeno obavlja upravljačke poslove kod odabranog ponuditelja. Kao dokaz dostavlja izvadak iz sudskog registra za društvo yy i za društvo HEP d.d. 

Isto tako žalitelj smatra da je naručitelj  zanemario i odredbu članka 80. stavka 2. ZJN 2016 jer nije naveo društvo yy kao društvo s kojim je u izravnom sukobu interesa.

Nadalje žalitelj  navodi  da je naručitelj i imenovani član zajednice ponuditelja u vlasništvu  Republike Hrvatske i da je g. xx dužnosnik u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa te da je povrijedio odredbe članka 7. toga Zakona,  prema kojemu je dužnosnicima zabranjeno utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi.

Naručitelj  ističe da je u skladu s člankom 75. ZJN 2016 poduzeo sve prikladne mjere da ukloni sukob interesa u vezi s postupkom javne nabave.

Među  strankama  žalbenog  postupka  je  nesporno  da  je  G.  G.  ravnatelj  Instituta,  koji  je  član  odabrane  zajednice  ponuditelja i istovremeno predsjednik nadzornog odbora naručitelja. Među strankama je sporno je li naručitelj poduzeo sve prikladne mjere da ukloni sukob interesa u smislu odredbe članka 75. ZJN-a.

Ravnatelj naručitelja dao je izjavu  o  nepostojanju  sukoba  interesa  od  6.  prosinca  2017.  koju  je  dao  G.  G,  a  kojom  izjavljuje da u trenutku imenovanja na dužnost predsjednika nadzornog odbora naručitelja obnaša dužnost ravnatelja Instituta, da se u eventualnim postupcima javne nabave odnosno  sklapanja ugovora o javnoj nabavi gdje Institut sudjeluje u svojstvu ponuditelja, člana zajednice ponuditelja ili podugovaratelja, a XY u svojstvu naručitelja,  izuzima od bilo kakvog  odlučivanja  te  svih  drugih  radnji  koje  mogu  utjecati  na  predmetni  postupak  javne  nabave te  je  za  slučaj  nastanka   takvih okolnosti svoja  ovlaštenja za potpisivanje ponude i pratećih dokumenata, sklapanje ugovora o javnoj nabavi te poduzimanja drugih pravnih radnji koje proizlaze iz Zakona, prenio na zamjenika ravnatelja Instituta, gosp. D. P.

DKOM : o sukobu interesa govori se u situaciji kada su ispunjene sve pretpostavke iz članka 76. ZJN-a, kako u pogledu uključenosti predstavnika naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave u provedbu postupka javne nabave ili mogućeg  utjecaja na ishod tog postupka, tako i u pogledu interesa tih osoba koji bi se mogao smatrati štetnim na njihovu nepristranost u postupku javne nabave.

Sama činjenica da se G.G. nalazi na opisanim funkcijama ne dovodi automatski do povrede odredbi o sukobu interesa.

Dakle, o sukobu interesa se može govoriti jedino ako je sporna osoba sudjelovala u pregledu i ocjeni ponuda i/ili donošenju odluka o odabiru, ili je na drugi način utjecala na ishod postupka, što ovdje nije slučaj.

Po ocjeni DKOM-a, predmetna izjava o nepostojanju sukoba interesa predstavlja prikladnu mjeru u smislu odredbe članka 75. ZJN-a, s obzirom na to da se sporna osoba izuzela iz sudjelovanja u postupcima javne nabave u kojima se imenovani gospodarski subjekt javlja u ulozi naručitelja i ponuditelja.

Navedenom izjavom je po stavu DKOM-a postignuta svrha propisivanja prikladnih mjera koja se očituje u učinkovitom prepoznavanju, sprečavanju i uklanjanju sukoba interesa te je žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Osim navedenog, prema Statutu naručitelja predsjednik, kao  i  članovi  nadzornog  odbora  nemaju  ovlast  sudjelovati  i  odlučivati  u  postupcima  javne  nabave,  već  je  vođenje  poslova društva i njegovo zastupanje u nadležnosti uprave.

Rješenje DKOM-a, KLASA: UP/II-034-02/19-01/1123 od 02.siječnja 2020.

Izjava o nepostojanju sukoba interesa je svojevrsni alat za sprječavanje sukob interesa, čiji je cilj podizanje svijesti o postojanju situacija koje predstavljaju sukob interesa, kao i zaštita samih zaposlenika naručitelja kako ne bi u kasnijoj fazi bili optuženi za neprijavljivanje sukoba interesa, ali i zaštita samog postupka javne nabave.

U konkretnom slučaju, po ocjeni ovog tijela, predmetna izjava o nepostojanju sukoba interesa predstavlja prikladnu mjeru u smislu odredbe članka 75. ZJN 2016, budući da se sporna osoba izuzela iz sudjelovanja u postupcima javne nabave u kojima se imenovani gospodarski subjekt javlja u ulozi naručitelja i ponuditelja.

Više o sukobu interesa i različitim modelima sprječavanja prividnog i stvarnog sukoba interesa možete poslušati na webinaru 22. svibnja 

Zaštita tržišnog natjecanja, Prekršajna odgovornost naručitelja i povjerenstva, Sukob interesa u javnoj nabavi - WEBINAR 8 bodova

Hvala vam.