Pozicija Rusije u javnoj nabavi Europske Unije

Otkako je Rusija 21. veljače 2022. priznala neovisnost područja ukrajinskih regija Donecka i Luhanska koja nisu pod kontrolom vlade, a potom 24. veljače 2022. izvršila ničim izazvanu i neopravdanu invaziju na Ukrajinu, EU je uveo niz novih sankcija protiv Rusije.

Sankcije su propisane Uredbom (EU) 2022/576 o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini, a koju donosi Vijeće Europske unije 8. travnja 2022. i stupila je na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Uredba (EU) 2022/576 je dostupna OVDJE.

Uredba (EU) br. 833/2014 je dostupna OVDJE.

 

Uredbom iz 2022. godine se dopunjavaju već postojeće mjere koje su uvedene protiv Rusije nakon što je 2014. nezakonito pripojila Krim i nije provela sporazume iz Minska.

U uredbama možete pronaći odgovore na sljedeća pitanja:

• koje je sankcije EU dosad donio, kome su one izrečene i što sankcije izrečene pojedincima znače u praksi?
• što mjere ograničavanja protiv ruskih banaka i Ruske središnje banke znače u praksi?
• koje se sankcije odnose na zračni, cestovni i pomorski promet?
• kako mjere EU-a utječu na njegovu trgovinu s Rusijom i kakva su uvozna i izvozna ograničenja na snazi?
• jesu li sankcije EU-a u skladu s međunarodnim pravom i koordinirane s drugim partnerima?
• Koje je sankcije EU dosad donio?

EU je od veljače donio niz paketa sankcija protiv Rusije, koji obuhvaćaju ciljane mjere ograničavanja (pojedinačne sankcije), gospodarske sankcije i diplomatske mjere.

EU je uveo i sankcije protiv Bjelarusa kao odgovor na njegovo sudjelovanje u invaziji na Ukrajinu.

Cilj je gospodarskih sankcija osigurati da Rusija snosi ozbiljne posljedice za svoja djela i učinkovito onemogućiti njezinu sposobnost za daljnju agresiju.

Pojedinačne sankcije usmjerene su na osobe koje su odgovorne za podupiranje, financiranje ili provedbu djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine ili koje imaju koristi od tih djelovanja.

Mjere ograničavanja EU-a protiv Rusije zbog Ukrajine – od 2014. (osnovne informacije)

Kronologija: mjere ograničavanja EU-a protiv Rusije zbog Ukrajine (osnovne informacije)

Odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu (osnovne informacije)

Kome su izrečene sankcije?

Uzmu li se u obzir i ranije pojedinačne sankcije koje su izrečene nakon pripojenja Krima 2014., EU je sankcionirao ukupno 108 subjekata i 1212 osoba. U nastavku provjerite popis:

Popis osoba i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a zbog ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti Ukrajine (Službeni list EU-a)

 

Što te sankcije izrečene pojedincima znače u praksi?

Sankcije izrečene pojedincima obuhvaćaju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine. Zabrana putovanja znači da pojedinci koji su uvršteni na popis sankcioniranih osoba ne smiju ući na područje EU-a niti proći kroz njega, kopnenim, zračnim ni morskim putem.

Zamrzavanje imovine znači da se uvrštenim osobama i subjektima zamrzavaju svi računi u bankama EU-a. Usto se tim osobama i subjektima ne smiju izravno ni neizravno stavljati sredstva na raspolaganje.

Time se osigurava da oni više ne mogu podupirati ruski režim svojim novcem i da ne mogu pronaći utočište u EU-u.

Kako se sankcije primjenjuju na trgovinu između EU-a i Rusije?

EU je u okviru gospodarskih sankcija protiv Rusije uveo niz uvoznih i izvoznih ograničenja. To znači da europski subjekti ne mogu Rusiji prodavati određene proizvode (izvozna ograničenja) i da ruskim subjektima nije dopušteno prodavati određene proizvode EU-u (uvozna ograničenja).

Cilj je popisa zabranjenih proizvoda zadati što veći udarac ruskom gospodarstvu s pomoću sankcija i istodobno ograničiti posljedice za poduzeća i građane EU-a. Uvozna i izvozna ograničenja ne obuhvaćaju proizvode prvenstveno namijenjene potrošnji i proizvode povezane sa zdravljem, farmaceutskom industrijom, prehranom i poljoprivredom kako se ne bi naštetilo ruskom stanovništvu.

Zabrane provode carinska tijela EU-a.

Nadalje, EU je u suradnji s drugim partnerima sličnih stavova usvojio izjavu u kojoj se izražava pravo da se Rusija prestane tretirati kao najpovlaštenija nacija u okviru WTO-a. Odlučio je da u vezi s time neće djelovati povećanjem uvoznih carina, nego uvođenjem niza restriktivnih mjera koje uključuju zabrane uvoza ili izvoza određene robe. EU i njegovi partneri također su suspendirali sav rad na pristupanju Bjelarusa WTO-u.

Koja se roba ne smije izvoziti iz EU-a u Rusiju?

Na popisu sankcioniranih proizvoda među ostalim nalaze se:

• najsuvremenija tehnologija (npr. kvantna računala i napredni poluvodiči, vrhunska elektronika i softver)
• određene vrste strojeva i prijevozna oprema
• posebna roba i tehnologija potrebne za rafiniranje nafte
• oprema, tehnologija i usluge u području energetske industrije
• roba i tehnologija u području zrakoplovne i svemirske industrije (npr. zrakoplovi, rezervni dijelovi ili bilo koja vrsta opreme za zrakoplove i helikoptere, mlazno gorivo)
• roba i radiokomunikacijska tehnologija za pomorsku plovidbu
• razna roba s dvojnom namjenom (roba koja bi se mogla upotrebljavati u civilne i vojne svrhe), kao što su bespilotne letjelice i softver za bespilotne letjelice ili uređaji za šifriranje
• luksuzna roba (npr. luksuzni automobili, satovi, nakit).

Koja se roba ne smije uvoziti iz Rusije u EU?

Na popisu sankcioniranih proizvoda među ostalim nalaze se:

• sirova nafta i rafinirani naftni derivati, uz određene iznimke (postupno ukidanje u razdoblju od šest do osam mjeseci)
• ugljen i druga kruta fosilna goriva (s obzirom na to da za postojeće ugovore vrijedi razdoblje postupnog ukidanja, ta će se sankcija primjenjivati od kolovoza 2022.)
• zlato, uključujući nakit
• čelik i željezo
• drvo, cement i određena gnojiva
• morski prehrambeni proizvodi i alkoholna pića (npr. kavijar, votka).

Što zabrana nafte znači u praksi?

Ograničenjima EU-a obuhvatit će se gotovo 90 % uvoza ruske nafte u Europu – © AFP

Vijeće je u lipnju 2022. donijelo šesti paket sankcija kojim se, među ostalim, zabranjuje kupnja, uvoz ili prijenos sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije u EU. Ta će se ograničenja početi primjenjivati postupno: unutar šest mjeseci kad je riječ o sirovoj nafti te unutar osam mjeseci kad je riječ o drugim rafiniranim naftnim derivatima.

Predviđena je privremena iznimka za uvoz sirove nafte koja se isporučuje naftovodom u one države članice EU-a koje su zbog svojeg zemljopisnog položaja osobito ovisne o opskrbi iz Rusije i nemaju održivu alternativu.

Nadalje, Bugarska i Hrvatska zasebno će imati koristi od privremenih odstupanja u pogledu uvoza ruske sirove nafte koja se prevozi morskim putem odnosno vakuumskog plinskog ulja.

Budući da se većina ruske nafte koja se isporučuje u EU prevozi morskim putem, do kraja godine tim će se ograničenjima obuhvatiti gotovo 90 % uvoza ruske nafte u Europu. Na taj će se način znatno smanjiti dobit koju Rusija ostvaruje od trgovine.

Koje se sankcije odnose na cestovni promet?

EU je ruskim i bjeloruskim prijevoznicima u cestovnom prometu zabranio ulazak u EU, među ostalim za robu u provozu.

Cilj je te sankcije ograničiti mogućnosti ruske industrije za nabavu ključne robe i otežati trgovinu koja se prema Rusiji i iz nje odvija cestovnim putem. Međutim, države članice EU-a mogu odobriti odstupanja za:

• prijevoz povezan s energetikom
• prijevoz farmaceutskih, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te proizvoda iz područja medicine
• humanitarnu pomoć
• prijevoz povezan s radom diplomatskih i konzularnih predstavništva EU-a i njegovih zemalja u Rusiji ili međunarodnih organizacija u Rusiji koje uživaju imunitet u skladu s međunarodnim pravom
• prijenos ili izvoz u Rusiju kulturnih dobara koja su na posudbi u kontekstu službene kulturne suradnje s Rusijom.

Zabrana ne utječe na poštanske usluge i robu u provozu između Kalinjingradske oblasti i Rusije.

Što znače sankcije u sektoru zrakoplovstva?

Svim ruskim zrakoplovima zabranjeno je letenje u zračnom prostoru EU-a – © AFP

U veljači 2022. EU je ruskim avioprijevoznicima svih vrsta zabranio pristup zračnim lukama EU-a i letenje u zračnom prostoru EU-a. To znači da zrakoplovi registrirani u Rusiji ili nekoj drugoj zemlji koje su zakupili ili unajmili ruski građani ili subjekti ne mogu sletjeti ni u jednu zračnu luku EU-a niti letjeti iznad zemalja EU-a. Zabrana obuhvaća i privatne zrakoplove, primjerice u poslovne svrhe.

Osim toga, EU je zabranio da se u Rusiju izvoze roba i tehnologija koje se upotrebljavaju u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji.

Zabranjene su i usluge osiguranja i održavanja te tehnička pomoć u vezi s tom robom i tehnologijom. Slična ograničenja uvele su i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Ujedinjena Kraljevina.

To znači da ruski avioprijevoznici ne mogu kupiti zrakoplove, rezervne dijelove ili opremu za svoju flotu niti obaviti potrebne popravke ili tehničke preglede. Tri četvrtine trenutačne ruske komercijalne zračne flote proizvedeno je u EU-u, SAD-u ili Kanadi, što znači da će zbog navedene zabrane znatan dio ruske flote civilnih zrakoplova s vremenom vjerojatno biti povučen iz prometa, čak i kad je riječ o domaćim letovima.

Mjere ograničavanja EU-a protiv Rusije (Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa)

Koje se sankcije odnose na pomorski promet?

EU je zatvorio svoje luke za cijelu rusku trgovačku flotu s više od 2800 plovila. Međutim, ta mjera ne utječe na plovila koja prevoze:

• proizvode u području energetike
• farmaceutske, poljoprivredne i prehrambene proizvode te proizvode iz područja medicine
• humanitarnu pomoć
• nuklearno gorivo i drugu robu nužnu za funkcioniranje civilnih nuklearnih kapaciteta
• ugljen (do 10. kolovoza 2022., nakon čega će uvoz ugljena u EU biti zabranjen).

Jednako tako, tom mjerom nisu obuhvaćena plovila kojima je potrebna pomoć u traženju mjesta zakloništa ni plovila koja hitno pristaju u luci iz razloga pomorske sigurnosti ili zbog spašavanja života na moru.

Zabrana će se primjenjivati i na plovila koja pokušavaju izbjeći sankcije promjenom svoje ruske zastave ili registracijom u drugu državu. Lučke uprave mogu otkriti pokušaj zamjene zastave ili promjene registracije provjerom IMO broja plovila (jedinstvenog identifikacijskog broja dodijeljenog pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji).

Što za ruske i bjeloruske banke znači zabrana pristupa sustavu SWIFT?

Zbog te zabrane deset ruskih banaka i četiri bjeloruske banke ne mogu izvršavati niti primati međunarodne uplate putem SWIFT-a.

Korištenje sustavom SWIFT zabranjeno je za deset ruskih banaka i četiri bjeloruske banke.

SWIFT je sustav kojim se znatno olakšava razmjena informacija između banaka i drugih financijskih institucija. U okviru njega povezano je više od 11 000 subjekata iz cijeloga svijeta.

Zabrana pristupa SWIFT-u, dakle, znači da dotične banke ne mogu primiti stranu valutu (jer se prijenos stranih valuta između dviju banaka u pravilu obrađuje kao prijenos u inozemstvo koji uključuje inozemnu posredničku banku) niti prenijeti imovinu u inozemstvo. To negativno utječe na rusko i bjelorusko gospodarstvo.

Banke bi teoretski mogle izvršavati međunarodne transakcije i bez SWIFT-a, no riječ je o skupom i složenom postupku koji zahtijeva uzajamno povjerenje financijskih institucija. Bez SWIFT-a uplate se izvršavaju kao u doba kada se svaka transakcija morala potvrditi telefonom i telefaksom.

Što sankcije protiv Ruske središnje banke znače u praksi?

Europska unija zabranila je sve transakcije s Ruskom središnjom bankom koje se odnose na upravljanje pričuvama i imovinom Ruske središnje banke. Zbog zamrzavanja njezine imovine u EU-u ta središnja banka više ne može pristupiti imovini koju je pohranila u središnjim bankama i privatnim institucijama u EU-u.

U veljači 2022. međunarodne pričuve Rusije iznosile su 643 milijarde američkih dolara (579 milijardi eura). Pričuve u stranim valutama, među ostalim, doprinose očuvanju stabilnosti tečaja domaće valute.

Procjenjuje se da je zbog zabrane transakcija koju su uveli EU i druge zemlje više od polovine ruskih pričuva sada zamrznuto. Zabranu su uvele i druge zemlje (primjerice SAD, Kanada i Ujedinjena Kraljevina) u kojima je također pohranjen dio ruskih deviznih pričuva.

Stoga Rusija ne može iskoristiti tu rezervu inozemne imovine kako bi osigurala sredstva svojim bankama i tako ublažila učinak drugih sankcija. Zbog međunarodnih sankcija koje utječu na ruske subjekte čini se da je sada teže prodati čak i pričuve zlata pohranjene u Rusiji.

EU je također zabranio prodaju, opskrbu, prijenos i izvoz novčanica denominiranih u eurima u Rusiju. Time se ruskoj vladi i ruskoj središnjoj banci te fizičkim ili pravnim osobama u Rusiji želi ograničiti pristup gotovini u eurima kako bi se spriječilo zaobilaženje sankcija.

Slične sankcije primjenjuju se i na Bjelorusiju.

Zašto je EU uveo suspenziju emitiranja za pet ruskih medijskih kuća?

Ruska Federacija provodi sustavnu međunarodnu kampanju dezinformiranja, manipulacije informacijama i iskrivljavanja činjenica kako bi ojačala svoju strategiju za destabilizaciju susjednih zemalja, EU-a i njegovih država članica.

U EU-u je uvedena suspenzija emitiranja za pet ruskih medijskih kuća u državnom vlasništvu – © AFP

Kako bi to suzbio, EU je suspendirao aktivnosti emitiranja unutar EU-a za pet ruskih medijskih kuća u državnom vlasništvu:

• Sputnik
• Russia Today
• Rossiya RTR / RTR Planeta
• Rossiya 24 / Russia 24
• TV Centre International.

Rusija sve te medijske kuće u državnom vlasništvu upotrebljava za namjerno širenje propagande i provođenje kampanja dezinformiranja, među ostalim u vezi s vojnom agresijom na Ukrajinu.

Ograničenja za medijske kuće Sputnik i Russia Today (zajedno s njihovim međunarodnim kanalima, kao što su RT English, RT Germany, RT France i RT Spain) na snazi su od 2. ožujka 2022. Ograničenja za ostala tri subjekta na snazi su od 4. lipnja 2022.

Tim su ograničenjima obuhvaćene sve vrste prijenosa i difuzije u državama članicama EU-a ili prema njima, uključujući kabelsku i satelitsku televiziju, televiziju putem internetskog protokola (IPTV), platforme, internetske stranice i aplikacije.

U skladu s Poveljom o temeljnim pravima, te mjere neće spriječiti navedene medijske kuće i njihovo osoblje da obavljaju aktivnosti u EU-u koje nisu emitiranje, npr. istraživanja i intervjue.

Koordinira li EU sankcije s drugim partnerima?

Što više međunarodnih partnera uvede sankcije, to su one učinkovitije. EU je posljednjih nekoliko tjedana blisko surađivao s partnerima sličnih stavova, kao što su Sjedinjene Američke Države, kako bi koordinirali sankcije.

EU surađuje s Grupom Svjetske banke, Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i drugim međunarodnim partnerima kako bi se osiguralo da Rusija ne može dobiti financijska sredstva od takvih institucija.

Radi koordinacije tih međunarodnih napora nedavno je osnovana Radna skupina za rusku elitu, posrednike i oligarhe (REPO), s pomoću koje EU surađuje sa zemljama skupine G-7 (Kanda, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države) te s Australijom kako bi se osigurala provedba sankcija.

Iako EU blisko surađuje s mnogim partnerima, svaka od tih trećih zemalja jednostrano odlučuje koje će sankcije uvesti.

Primjenjuje li se na sankcije EU-a međunarodno pravo?

Primjenjuje. Sve sankcije EU-a u potpunosti su usklađene s obvezama na temelju međunarodnog prava te se njima poštuju ljudska prava i temeljne slobode.

Nakon što države članice EU-a postignu politički dogovor, Europska služba za vanjsko djelovanje i/ili Europska komisija pripremaju potrebne pravne akte i podnose ih Vijeću na donošenje.

Uredbe i odluke Vijeća pravni su akti opće primjene i stoga su obvezujuće za svaku osobu ili subjekt u nadležnosti EU-a. To obuhvaća sve osobe ili subjekte u EU-u, sve državljane EU-a neovisno o tome gdje se nalaze te sva poduzeća i organizacije osnovane na temelju prava neke države članice EU-a.

***