Pitanje pristupa gospodarskih subjekata iz trećih zemalja za javne i sektorske naručitelje te ponuditelje s područja EU

„Treće zemlje“ u kontekstu EU (Europske unije) odnose se na države koje nisu članice EU-a ili Europskog gospodarskog prostora (EGP). Ove zemlje imaju različite odnose s EU, od carinske suradnje do pridruživanja i specifičnih programa. Pojam se koristi u različitim kontekstima, uključujući carine i oporezivanje, napore protiv pranja novca i sudjelovanje u programima EU, kao i u sustavu javne nabave koji rezultira sklapanjem ugovora o javnoj nabavi i trošenjem javnih sredstava unutar EU.

Europski sudovi analizirali su koncept sigurne treće zemlje iz različitih kutova prilikom tumačenja različitih direktiva, pa i u slučaju javne nabave. Sud EU-a je pojasnio da se popis sigurnih trećih zemalja ne može usvojiti na razini EU-a, te je usmjerio članice na samostalno odlučivanje o dopuštenju pristupa trećim zemljama i na usklađenost nacionalnih zakonodavstava sa postupanjem trećih zemalja u odnosu prema članicama EU.

Isto tako je Sud EU 22. listopada 2024. donio presudu C-652/22 u predmetu Kolin Inșaat Turizm Sanayi ve Ticaret (Kolin) kojom je Sud propisao da u slučaju nepostojanja akta Unije koja uređuje pitanje pristupa gospodarskih subjekata iz trećih zemalja postupcima javne nabave u državama članicama, na naručitelju je da procijeni, u svakom slučaju zasebno, treba li dopustiti sudjelovanje u postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz treće zemlje koja s Unijom nije sklopila međunarodni sporazum u području javne nabave.

Naručitelji u dokumentaciji o nabavi mogu navesti, imajući na umu rezultate svog istraživanja tržišta vezanog uz predmet nabave i očekivanja o sudjelovanju potencijalnih gospodarskih subjekata iz trećih zemalja koji bi mogli dostaviti ponudu, hoće li ili neće u konkretnom postupku javne nabave dopustiti sudjelovanje gospodarskim subjektima iz trećih zemalja te, posljedično tome, ako dopuste njihovo sudjelovanje, odrediti objektivne razlike između ponuda gospodarskih subjekata iz država koje imaju sklopljen međunarodni sporazum s EU i onih gospodarskih subjekata iz država koje nemaju, i način kako će te razlike vrednovati.

Europska komisija izdala je dokument Questions and Answers (Q&A) koji se odnosi na gospodarske subjekte iz trećih zemalja, u kontekstu presuda Europskog suda u predmetima C-652/22 (Kolin) i C-266/22 (Qingdao). U navedenom dokumentu, između ostalog, dani su i odgovori o načinu sudjelovanja gospodarskih subjekata iz trećih zemalja, kao samostalnih ponuditelja, članova zajednice ponuditelja, podugovaratelja, te gospodarskih subjekata na čiju sposobnost se oslanja ponuditelj.

Nadovezujući se na presudu Suda EU C-652/22, donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, koji je stupio na snagu 26. lipnja 2025., a koji propisuje pitanje sudjelovanja gospodarskih subjekta iz trećih zemalja, odnosno dana je naručiteljima smjernica i pravni temelj za propisivanje odredbi dokumentacije o nabavi o sudjelovanju gospodarskih subjekata iz trećih zemalja. Iako  presuda Suda EU C-652/22 predstavlja osnovu za postupanje naručitelja vezano uz gospodarske subjekte iz trećih zemalja, navedene izmjene Pravilnika, dale su naručiteljima dodatnu sigurnost pri donošenju odluke o mogućnostima postupanja u postupcima javne nabave.

Navedene presude Suda EU i izmjene Pravilnika, iako primjenjive u svim postupcima javne nabave, najviše će doći do izražaja u postupcima javne nabave radova, posebno infrastrukturnih projekata, i to onih sufinanciranim EU sredstvima, u kojima postoji veliki interes gospodarskih subjekata iz trećih zemalja, za sudjelovanjem u tim vrstama nadmetanja.

Reguliranje stranih subvencija koje mogu narušiti konkurenciju na postojećem tržištu postaje ključno kako bi se osiguralo tržišno natjecanje i očuvala ekonomska stabilnost. Učinkovita regulativa sa jasnim pravilima koja uređuju subvencije koje dodjeljuju stane vlade ili društva je imperativ kako bi se spriječile negativne posljedice stranih subvencija na unutarnje tržište te osigurala transparentnost kao i njihovo praćenje.

Regulatornim okvirima pružaju se EU alati za učinkovito suzbijanje stranih subvencija te omogućuju Komisiji da riješi problem narušavanja tržišnog natjecanja. S obzirom na to da je Komisija počela sa pokretanjem istraga na temelju Uredbe kroz praksu ćemo vidjeti hoće li to rezultirati smanjenjem stranih subvencija.

Ovo je pitanje pristupa gospodarskih subjekata iz trećih zemalja vrlo značajno i za naručitelje i za ponuditelje.

Na koji način propisati odredbe dokumentacije o nabavi građevinskih radova i stručnog nadzora građenja, na koji način postupati u postupku javne nabave vezano uz gospodarske subjekte iz trećih zemalja, primjena presuda C-652/22 i C-266/22 te izmjena Pravilnika, uz primjenu odredbi Uredbe o IMN-u i Uredbe o stranim subvencijama, ta posljedično kakav je stav kontrolnih i revizijskih tijela u postupcima javne nabave građevinskih radova i stručnog nadzora građenja, a posebice sudjelovanja gospodarskih subjekata iz trećih zemalja, saznajte na webinaru 27. kolovoza 2025.

Specifičnosti postupka javne nabave građevinskih radova s posebnim osvrtom na sudjelovanje gospodarskih subjekata iz trećih zemalja i reviziju korištenja EU fondova  - WEBINAR 8 bodova

(kliknite na naslov edukacije za više informacija)

Hvala vam.