Žalitelj nije dokazao da je kriterij obvezujući, prekomjeran ili diskriminatoran
Osporavajući zakonitost izmjene dokumentacije o nabavi žalitelj navodi da naručitelj nije odredio kriterij za odabir ponude na objektivan način i u skladu s predmetom nabave, čime je postupio suprotno odredbama ZJN 2016 i to članku 285., stavku 1. te suprotno članku 4., stavku 1. ZJN 2016. . Žalitelj smatra da su izmjenom dokumentacije o nabavi povrijeđena načela jer je ograničeno tržište, zahtjev je prekomjeran i diskriminatoran jer isključuje stručnjake koji su radili na zgradama koje su definirane člankom 3. točka 38. Zakona o gradnji, odnosno zgradama koje nisu ,javne“.
Naručitelj u svom odgovoru na žalbu navodi da nije bitna odrednica tip ili oblik građevine (primjerice koliko katova ima ili koji su prostorni kriteriji), nego je relevantna svrha i namjena građevine za koju se traži isporuke, a to je zgrada javne namjene.
Ocjenjujući ovaj žalbeni navod izvršen je uvid u IV. izmjenu dokumentacije o nabavi te je utvrđeno da je točkom 6.7. dokumentacije o nabavi propisano da su kriteriji za stručnjaka 4. Stručnjak za energetiku i obnovljive izvore energije, broj programa/projekta trigeneracije i/ili korištenja obnovljivih izvora energije u projektu zgrade javne namjene minimalno 20.000 m2 bruto površine koje je stručnjak izradio kao autor. Utvrđeno je da je uz dodane riječi "Javne namjene" naručitelj naveo i fusnotu broj 2 u kojoj je navedeno: „Sukladno definiciji iz čl. 3. (definicija broj 40) zgrade javne namjene iz Zakona o gradnji (NN 153/13, 65/17, 39/19, 125/19)". Na podlozi utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je naručitelj spornom izmjenom dokumentacije o nabavi propisao da se traženi kriteriji bodovanja za stručnjaka broj 4. odnose na „zgradu javne namjene" (umjesto dotadašnjeg pojma „zgrada") te proizlazi da je naručitelj uputio na definiciju zgrade javne namjene iz Zakona o gradnji. Proizlazi, nadalje, da je žalitelju sporna takva izmjena jer smatra da je time ograničeno tržište, da je zahtjev prekomjeran i diskriminatoran jer isključuje stručnjake koji su radili na zgradama koje nisu zgrade javne namjene. Pogrešno žalitelj navodi da ovako definiran kriterij odabira isključuje stručnjake koji su radili na zgradama koje nisu zgrade javne namjene. Naime, okolnost da ponudi u koju su uključeni takvi stručnjaci neće biti dodijeljen maksimalan broj bodova prema kriteriju za odabir ponude ne znači da će ponuda biti isključena.
Osim iznošenja žalbenog navoda, žalitelj ne navodi okolnosti niti dostavlja dokaze sukladno članku 403. ZJN 2016 koji bi ukazivali da se u konkretnom slučaju radi o ograničenju tržišta, odnosno prekomjernom i diskriminatomom zahtjevu, odnosno nije dokazao da iskustvo na zgradama koje nisu zgrade javne namjene treba tretirati jednako iskustvu na zgradama javne namjene, pa da bi stoga ovakav zahtjev bio ograničavajući, prekomjeran ili diskriminatoran. Stoga, s obzirom da žalitelj u žalbenom postupku nije dokazao da su kriteriji za odabir ponude u konkretnom slučaju propisani protivno članku 285. ZJN 2016 žalbeni navod ocjenjuje se kao neosnovan.
RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/20-01/312 URBROJ: 354-01/20-6, 27. svibnja 2020.
Naručitelj: Klinički bolnički centar Osijek, Osijek
Žalitelj: Pricewaterhousecoopers savjetovanje d.o.o., Zagreb
Predmet nabave: Izrada studije izvedivosti - isplativosti i analiza troškova i koristi
Datum odluke: 27/05/2020
Klasa rješenja: KLASA: UP/II-034-02/20-01/312 URBROJ: 354-01/20-6, 27. svibnja 2020.