Žalitelj nije dokazao da je dokumentacija o nabavi nejasna

Žalitelj smatra da je traženi kriterij bodovanja za stručnjaka 7. Stručnjak za rizike u javnim investicijskim projektima restriktivan te da nije razmjeran predmetu nabave, odnosno smatra da je u suprotnosti sa člankom 200. ZJN 2016 jer je dokumentacija o nabavi nejasna te sadrži dokumente koji nisu na hrvatskom jeziku. Žalitelj pojašnjava da je nejasno iz kojeg razloga je naručitelj u IV. izmjeni dokumentacije o nabavi promijenio opis iz „javne građevine" u "građevine javne i društvene namjene" te navodi da naručitelj prilikom izmjene kriterija nije naveo odnosi li se "građevina javne i društvene namjene" na definiciju iz članka 1. točka 7. Zakona o prostornom uređenju. Stoga smatra da je ovaj kriterij nejasan, odnosno protivan članku 200. ZJN 2016. Nadalje, u okviru istog žalbenog navoda ističe da je u projektnom zadatku navedeno da se u konkretnom slučaju radi o "Velikom projektu" koji se treba provoditi sukladno Vodiču Europske komisije. Žalitelj navodi da taj vodič ne daje uputu kako raditi analizu rizika ovisno o tipu građevine, već daje univerzalan naputak za sve „Velike projekte". Stoga smatra da je inzistiranjem naručitelja na definiciji namjene zgrade, takav uvjet postavljen restriktivno. Konačno, žalitelj nadalje navodi da je predmetni vodič na engleskom jeziku te je kao takav stoga i dio dokumentacije o nabavi, a ona ne smije biti na stranom jeziku sukladno članku 200. stavcima 3. i 4. ZJN 2016.

Naručitelj u svom odgovoru na žalbu navodi da je svrsishodno promijenio nejasan i pogrešan pojam "javna građevina" na način kako je to definirano i za stručnjaka 1., a sve sukladno definiciji iz točke broj 7. članka 3. Zakona o prostornom uređenju. Navodi da se fusnota iz kriterija za stručnjaka broj 1. na isti način primjenjuje i na druge stručnjake, odnosno konkretno stručnjaka 7. Navodi da je žalitelj kontradiktoran u svom navodu jer je točno da je Vodič univerzalni naputak za sve Velike projekte, pa stoga naručiteljevo traženje nije restriktivno već upravo proširuje opis predmeta nabave stručnim pravilima koja samo pobliže definiraju traženo.Nadalje, u odnosu na treći dio žalbenog navoda ističe da je žalitelj ponovno kontradiktoran jer već sam članak 200. stavak 4. ZJN 2016 propisuje da javni naručitelj može dokumentaciju o nabavi izraditi i na drugom službenom jeziku EU, u ovom slučaju engleskom jeziku.

Na podlozi utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je naručitelj prilikom IV. izmjene dokumentacije o nabavi uskladio pojmove koji se odnose na zahtjeve glede građevine, na način da je preuzeo definiciju pojma iz Zakona o prostornom uređenju te je terminološki uskladio pojmove iz opisa kriterija za stručnjaka 7, sa kriterijima za stručnjaka 1. S druge strane, žalitelj nije dokazao sukladno odredbi članka 403. ZJN 2016 da postoji druga definicija pojma "Javna građevina" koja bi proizlazila iz nekog drugog normativnog akta. Stoga se ne može uvažiti prigovor žalitelja daje taj kriterij nejasan, odnosno protivan članku 200. ZJN 2016., slijedom čega je žalbeni navod u ovom dijelu ocijenjen kao neosnovan. Nadalje, u odnosu na drugi dio žalbenog navoda, među strankama je nesporno da se u konkretnom slučaju radi o „Velikom projektu" koji se provodi sukladno Vodiču Europske komisije za Velike projekte, za koji obje stranke navode da se radi o univerzalnom naputku. Sporno je međutim je li naručitelj svojim traženjem, glede građevine Javne i društvene namjene", postupao diskriminatomo, restriktivno i ograničavajuće. Žalitelj u žalbenom postupku nije dokazao sukladno članku 403. ZJN 2016 da iskustvo na građevinama koje nisu građevine javne i društvene namjene, treba tretirati jednako iskustvu na građevinama koje jesu javne i društvene namjene, pa da bi stoga takav zahtjev bio protivan članku 285. stavku 1. ZJN.. Slijedom navedenog, žalbeni navod je i u ovom dijelu ocijenjen kao neosnovan. Posljednjim dijelom ovog žalbenog navoda žalitelj osporava sukladnost dokumentacije o nabavi sa odredbama članka 200. ZJN 2016 navodeći da dokumentacija sadrži dokumente koji su na stranom(engleskom) jeziku. Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, odnosno da je riječ o Vodiču za analizu troškova i koristi koju je potrebno koristiti za sve velike projekte koji se prijavljuju u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova ovo tijelo smatra da naručitelj nije postupio suprotno ZJN 2016 kada se u dokumentaciji o nabavi pozvao na izvorni oblik tog dokumenta. Ujedno, valja reći, da se naručitelj na navedeni Vodič ne poziva u dijelu dokumentacije o nabavi koja ponuditeljima određuje način izrade ponude, pa u navedenom dijelu okolnost da je Vodič izrađen na stranom jeziku ne utječe na mogućnost potencijalnih ponuditelja da izrade ponude sukladno dokumentaciji o nabavi.

Slijedom svega navedenog, žalbeni navod ocijenjen je kao neosnovan.

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/20-01/312 URBROJ: 354-01/20-6, 27. svibnja 2020.