Sporne odredbe dokumentacije o nabavi nisu protivne članku 285. ZJN 2016 što žalitelj sukladno pravilima o teretu dokazivanja iz članka 403. stavku 2. ZJN niti ne dokazuje

Žalitelj u žalbi, pozivom na dio točke 6.5.2. dokumentacije o nabavi, navodi da je naručitelj predmetnim propisivanjem prekršio načela iz članka 4. ZJN 2016 te je sam raspis kriterija ekonomski najpovoljnije ponude izuzetno diskriminatoran. Ističe da je naručitelj kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti tehničke i stručne te ekonomske i financijske sposobnosti) ublažio, dok je, s druge strane, propisanim kriterijima za odabir ponude efektivno eliminirao cijenu kao kriterij i faktički sveo kriterij za odabir ponude na necjenovni, pri čemu taj necjenovni kriterij najvećim dijelom nosi glavni stručnjak 1 odnosno dvostruko više bodova od ostala dva stručnjaka. Žalitelj se referira na voditelja projekta gradnje (glavni stručnjak 1) i traženo iskustvo kod podkriterija 1.1, na propisane vrijednosne parametre te ističe da se tako propisanim kriterijem remeti tržišna utakmica za male kompanije koje se žele probiti na tržištu, a naručitelju se ne garantira dodatna vrijednost po pitanju stručnosti. Dalje navodi da je naručitelj uz podkriterij 1.1. broj projekata, odredio još jedan podkriterij, visinu investicija, kojim je dodatno opteretio potencijalne ponuditelje, kod kojeg se za maksimalni broj bodova mora imati preko 420 milijuna kuna, pri čemu ti projekti moraju biti različiti od projekata iz podkriterija 1.1. i moraju se odnositi isključivo na kompleks građevina za potrebe obavljanja znanstveno-istraživačke djelatnosti. Kad se uzmu u obzir svi zahtjevi za dobivanje maksimalnih bodova, dolazi se do vrijednosti preko pola milijarde kuna za vođenje projekta vrijednosti manje od 7 milijuna kuna, što je potpuno besmisleno i kontradiktorno. Ističe da naručitelj dva puta boduje istu okolnost (iskustvo na poslovima voditelja gradnje) - jednom broj gradnji, a drugi puta vrijednost investicije. Naglašava da su i minimalni kriteriji (minimalno dva projekta većih od 10 milijuna kuna, jedna investicija veća od 10 milijuna kuna) postavljeni visoko i nerazmjerno procijenjenoj vrijednosti nabave i drugim bitnim obilježjima postupka. Žalitelj dalje ističe da je naručitelj tražio i iskustvo u izradi tehničkog dijela dokumentacije o nabavi (podkriterij 1.3.), a predmet nabave je vođenje projekta te je potpuno nejasno zašto se traži i iskustvo u izradi tehničkog dijela, što nije posao voditelja projekta gradnje. Osim toga, navodi dalje, naručitelj kao jednog od glavnih stručnjaka traži upravo stručnjaka za javnu nabavu. Ako je naručitelju zaista presudno da voditelj gradnje bude potpora stručnjacima za javnu nabavu, unatoč izravnom sudjelovanju stručnjaka za javnu nabavu u projektu, mogao je i trebao tražiti drugo odgovarajuće iskustvo u javnoj nabavi, a ne isključivo iskustvo u izradi tehničkog dijela dokumentacije. Imperativ naručitelja je da se ovakvim postupanjem znatno sužuje tržište potencijalnih ponuditelja. Zaključno se žalitelj referira na kriterij iskustva stručnjaka za javnu nabavu te ističe da iako je riječ o specifičnom, novčano vrijednom i za naručitelja važnom projektu, za tog stručnjaka je dovoljno samo daje sudjelovao u određenom broju postupaka javne nabave roba i/ili usluga i/ili radova male ili velike vrijednosti bez obzira na vrijednost postupaka, odnose li se na projekte financirane iz sredstava EU ili na postupke gradnje za potrebe znanstveno istraživačke djelatnosti. Na kraju, žalitelj rezimira daje naručitelj postupio protivno članku 285. ZJN 2016 čime je onemogućio učinkovito nadmetanje i slobodno tržišno natjecanje. Nelogično je da su za samog ponuditelja postavljeni nerazmjerno niski uvjeti sposobnosti, a istodobno više nego visoki uvjeti za glavne stručnjake.

Očitujući se na žalbene navode naručitelj u odgovoru na žalbu u bitnome navodi da je kriterij za odabir ponude propisao sukladno članku 285. stavku 1. ZJN 2016, daje upravo iskustvo traženih stručnjaka u vođenju projekta takve složenosti i opsega prevladavajući kriterij u odabiru ponude, a to iz razloga što naručitelj smatra da će kvaliteta angažiranog stručnog osoblja biti presudna za uspješno i kvalitetno izvršenje projekta i ugovora.

Rješavajući među strankama sporno pitanje zakonitosti dijela dokumentacije o nabavi, izvršen je uvid u točku 6.5. dokumentacije o nabavi (Kriterij za odabir ponude) u kojem je naručitelj propisao da je kriterij za odabir je ekonomski najpovoljnija ponuda koja se utvrđuje na temelju omjera cijene i kvalitete. Maksimalan broj bodova koji ponuditelj može ostvariti je 100, a ponderi pojedinih kriterija su cijena 10% (maksimalno 10 bodova) te necjenovni kriteriji (iskustvo glavnih stručnjaka) 90% (maksimalno 90 bodova). Svaki od kriterija ocjenjuje se zasebno sukladno navedenim zahtjevima, a zbroj bodova dodijeljen po svakom od kriterija određuje ukupan broj bodova pojedinog ponuditelja.Glavne aktivnosti Projekta O-ZIP uključuju: rekonstrukciju postojeće infrastrukture za istraživanje i razvoj; izgradnju nove istraživačke infrastrukture; kupnju i ugradnju opreme potrebne za predviđene istraživačke i razvojne aktivnosti. Naručitelj je propisao da je predmet konkretne nabave pružanje usluge upravljanja projektom „Otvorenih znanstvenih infrastrukturnih platformi za inovativne primjene u ekonomiji i društvu (O-ZIP)“ tijekom izvršavanja svih projektnih aktivnosti i ispunjavanja ugovornih obveza iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a posebice pružanje usluge upravljanja projektom gradnje u dijelu Projekta koji se odnosi na infrastrukturni zahvat, te podršku tijekom postupaka nabave i isporuke opreme. Mjerodavna odredba članka 285. u stavku 1. ZJN 2016 propisuje da kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje.Javni naručitelj mora odrediti kriterije za odabir ponude na način koji mu omogućava učinkovit pregled i ocjenu ponuda te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a u slučaju dvojbe mora učinkovito provjeriti točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi. Prema tome, uvjeti kojih se naručitelji, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, moraju pridržavati prilikom propisivanja kriterija za odabir ponude su zabrana diskriminacije, omogućavanje učinkovitog nadmetanja i povezanost s predmetom nabave. Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je nakon provedenog istraživanja tržišta došao do zaključka kako na tržištu postoje stručnjaci koji su sudjelovali u nizu projekata većih vrijednosti, da je predmetni O-ZIP projekt velike vrijednosti od gotovo 420 milijuna kuna, da je izuzetno složen, slijedom čega je važna uloga voditelja projekta gradnje s potrebnim iskustvom i kompetancijama. U odnosu na traženog stručnjaka za javnu nabavu, naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da stručnjaci za javnu nabavu poznaju i izrađuju opće dijelove dokumentacije o nabavi, dok je naručitelju potrebna stručna osoba tehničkog usmjerenja koja ima znanja i iskustvo u sublimaciji znanja inženjera koja je potrebna da bi se napravila ispravna dokumentacija za nabavu u dijelu koji opisuje tehničke podatke izrazito složenog projekta, stoga je iskustvo voditelja projekta gradnje u poslovima pripreme i provođenja javne nabave od krucijalne važnosti za uspjeh projekta kao i za zaštitu financijskog proračuna projekta. Ovo tijelo, na podlozi izvršenog uvida u predmetnu dokumentaciju o nabavi, smatra prihvatljivom argumentaciju naručitelja, dok je pregledom spornih odredbi dokumentacije o nabavi utvrđeno da iste nisu protivne članku 285. ZJN 2016, što, uostalom, žalitelj sukladno pravilima o teretu dokazivanja iz članka 403. stavku 2. ZJN niti ne dokazuje. Stoga su žalbeni navodi ocijenjeni neosnovanima.

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/20-01/612 URBROJ: 354-01/20-6, 11. rujna 2020.