Naručitelj nije dokazao da spornim specifikacijama ne pogoduje jednom gospodarskom subjektu

Žalitelj navodi da je dio dokumentacije o nabavi nezakonit jer je protivan odredbama ZJN 2016, Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i Zakona o lijekovima jer opis predmeta nabave nije zakonito određen te se također stvaraju neopravdane prepreke tržišnom natjecanju. Naručitelj je, smatra žalitelj, opisom iz troškovnika izričito i decidirano naručio lijekove točno određenog proizvođača, navođenjem pune ATK šifre i nezaštićenog imena lijeka. Žalitelj navodi  da  je  naručitelj  time  de  facto iz sudjelovanja  u  postupku  isključio  sve  ostale proizvođače koji proizvode lijekove za istu terapijsku indikaciju. Žalitelj dostavlja izvadak s mrežne stranice Agencije za lijekove i medicinske proizvode, Zagreb s listom svih proizvođača i nositelja odobrenja lijekova za navedenu terapijsku indikaciju koja je predmetom nabave (pod šifrom V08) te također izvatke s lijekovima pod ATK šiframa i nezaštićenim imenima iz troškovnika. Ukazuje da je iz navedenog vidljivo da je na tržištu Republike Hrvatske odobreno za uporabu 39 lijekova za indikaciju oznake V08, kao i da je navođenjem pune ATK šifre i nezaštićenog imena lijeka joversol (grupa 70.A) i jobitridol (grupa 70.B) naručitelj izravno pogodovao jednom subjektu, u konkretnom slučaju društvu Pharmacol d.o.o., Zagreb, a sve ostale ponuditelje  efektivno  isključio  iz  sudjelovanja  u  postupku,  čime  je  postupio  protivno odredbama ZJN 2016.  Nadalje, žalitelj ističe da se sukladno općim uvjetima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje lijekovi moraju naručivati prema indikaciji za koju se koriste. 

U odnosu na grupu 71. predmeta nabave žalitelj ukazuje da jednom kada se lijek pojedinog poduzetnika nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj stavi na liste Zavoda, poduzetnik je pristupio tržištu lijekova na recept pod jednakim uvjetima te je protivno Zakonu postavljanje bilo kakvih dodatnih kriterija za istovrsne proizvode. Postavljanje dodatnih uvjeta pored navođenja ATK šifre i nezaštićenog imena lijeka protivno je odredbama prisilnih propisa Republike Hrvatske, ukazuje žalitelj, tim više što naručitelj ničim nije omogućio podnošenje jednakovrijednih ponuda odnosno jednakovrijedne robe. Tim  dodatnim  uvjetima  iz  troškovnika naručitelj  je stavio  u  nepovoljniji  položaj  sve gospodarske subjekte koji nude generičke lijekove kojima je za stavljanje na tržište, njihovu neškodljivost  i  prikladnost  svrsi, potrebno  odobrenje  HALMED-a  kao  nadležnog javnopravnog tijela, zaključuje žalitelj. 

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da ima pravo definirati predmet nabave prema svojim potrebama, potrebnim indikacijama i dosadašnjoj dobroj praksi koja se odnosi na učinkovitost i sigurnost primjene traženih proizvoda. Uvrštavanje kliničkih studija u dokumentaciju o nabavi nije diskriminatornog karaktera, smatra naručitelj, jer je opravdano samim predmetom nabave, a temeljeno na stavu Hrvatskog radiološkog društva i preporukama struke te izbjegavanju neželjenih posljedica, nepovoljnog tijeka i ishoda te štetnih reakcija nakon dugogodišnjeg vremenskog razdoblja. Naručitelj ističe da je predmet nabave definirao prema svim načelima ZJN 2016, vodeći računa o dosadašnjoj praksi unutar bolnice što se tiče sigurnosti i učinkovitosti proizvoda te o brizi za najugroženiju skupinu pacijenata.

Primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 403. ZJN 2016, a budući da naručitelj nije dokazao činjenice i okolnosti na temelju kojih bi se moglo utvrditi da se spornim specifikacijama u konkretnom slučaju ne pogoduje jednom gospodarskom subjektu, žalbeni navod u ovom je dijelu ocijenjen kao osnovan.

U drugom dijelu žalbenog navoda, koji se tiče uvjeta propisanih u troškovniku grupe 71. predmeta nabave za dostavom kliničkih studija i dokaza, žalitelj smatra da je zbog činjenice da se lijek nalazi na listi HZZO-a te ima odobrenje HALMED-a za stavljanje u promet razvidno da je lijek učinkovit i siguran za upotrebu te da naručitelj ne smije tražiti bilo kakve druge dokaze koji se odnose na njegovu kvalitetu i učinkovitost. Ocjena je žalbenog tijela da nije u pravu žalitelj kada navodi da naručitelj zahtjevom za dostavom kliničkih studija i dokaza kvalitete nezakonito preuzima ulogu regulatora tržištem lijekova. Činjenica da se svakom lijeku prije odobrenja za stavljanje u promet utvrđuje djelotvornost i sigurnost primjene ne znači da je svaki lijek koji je namijenjen liječenju istih indikacija i nalazi se na listi HALMED- a jednake kvalitete i učinkovitosti. Stoga je naručitelj slobodan u svrhu provjere i osiguranja kvalitete  proizvoda  koji  će  mu  se  isporučiti  zahtijevati  dostavu  određenih  dokaza, u konkretnom slučaju kliničkih dokaza i studija, za što nema zapreke u odredbama ZJN 2016. Slijedom navedenog, žalbeni je navod u ovom dijelu ocijenjen neosnovanim. 

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/22-01/483, URBROJ: 354-02/8-22-10, 25. kolovoza 2022.