Nedostavljanje mišljenja ministarstva ne može se smatrati odustajanjem od ponude

Žalitelj u žalbi navodi da je izmjena dokumentacije o nabavi od 21. svibnja 2020. godine protivna članku 200. ZJN 2016. Žalitelj obrazlaže da je sadržaj navedene izmjene nezakonit, jer Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u točki 13. Priloga II, Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno ministarstvo, propisuje da značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje MZOE mišljenjem, iz čega jasno proizlazi da je ishođenje mišljenja MZOE u obvezi nositelja zahvata, dakle Naručitelja, a Naručitelj navedeno traži od ponuditelja u fazi prije potpisa ugovora. Pravovremeno ishođenje Mišljenja nije u nadležnosti ponuditelja te predstavlja neuobičajen rizik na strani ponuditelja u skladu s člankom 200. stavkom 2. ZJN 2016, posebice kada se uzme u obzir posljedica nedostavljanja Mišljenja u zadanom roku (smatrat će se daje ponuditelj odustao od svoje ponude) odnosno predviđena naplata jamstva za ozbiljnost ponude u iznosu od 1.000.000,00 kuna. Žalitelj smatra da se ranije spomenuto nedostavljanje mišljenja ministarstva u zadanom roku ne može smatrati odustajanjem od ponude, s obzirom da ponuditelji nemaju utjecaja na duljinu trajanja ishođenja mišljenja kod MZOE. Također, žalitelj navodi da ponuditelj nije nositelj zahvata te nije ovlašten zatražiti mišljenje od MZOE. Žalitelj navodi da sve navedeno u cjelini predstavlja neuobičajen rizik za ponuditelja što je suprotno članku 200. stavku 2. ZJN 2016. Dodatno navodi da izmjena dokumentacije o nabavi nije jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena, jer se niti u jednoj odredbi ne propisuje što će se dogoditi ukoliko ponuditelj dostavi Mišljenje, ali se Mišljenjem utvrdi da jest potrebno provesti novi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, a odluka o odabiru je u tom trenutku već izvršna i članak 307. stavak 7. ZJN 2016 nije primjenjiv.

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da ukoliko bi MZOE izdalo mišljenje da je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš izmijenjenog zahvata, ishođenje izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole, postupak se obustavlja dok se ne provede postupak u nadležnosti MZOE te se radi o višemjesečnom procesu, što nije u interesu naručitelja. Naručitelj navodi da i druga pravna osoba, u predmetnom slučaju ponuditelj, uz punomoć nositelja zahvata naručitelja može podnijeti zahtjev, s tim da Stručnu uslugu podlogu uvijek izrađuje ovlaštenik. Naručitelj izričito navodi da će se, u slučaju da ponuditelj dostavi mišljenje MZOE da je potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izmjenu zahvata iz Idejnog rješenja dostavljenog u ponudi („pozitivno mišljenje"), smatrati da ponuditelj nije dostavio valjan dokaz u smislu traženja točke 7.14. dokumentacije o nabavi, odnosno opravdano će se smatrati daj e ponuditelj odustao od svoje ponude. Naručitelj obrazlaže da će u tom slučaju postupiti sukladno odredbama članka 307. stavka 7. ZJN 2016, odnosno ponovno rangirati ponude, odnosno sklopiti ugovor bez ponavljanja javnog nadmetanja.

Među strankama je nesporno da je nositelj zahvata u konkretnom slučaju naručitelj, a u Knjizi 2, točka 2.2. je predviđeno da će za sve dozvole koje je izvođač obvezan ishoditi, naručitelj prethodno izdati posebne punomoći ukoliko je to zahtijevano propisima i zakonima. Stoga, nije u pravu žalitelj kada navodi da nije u mogućnosti ishoditi mišljenje MZOE, jer će mu po potrebi naručitelj izdati punomoć. Također nije u pravu žalitelj kada navodi da se s obzirom na traženo mišljenje MZOE radi o povredi članka 200. ZJN 2016 odnosno da su obzirom na traženje da ponuditelji dostave mišljenje isti onemogućeni u izračunu cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji. Naime, okolnost da je u postupku nabave uključen određeni element neizvjesnosti ne predstavlja sama po sebi neuobičajeni rizik za izračun cijene na strani ponuditelja. Naručitelj je u dokumentaciji o nabavi, transparentno i sukladno načelu jednakog tretmana, osim mogućnosti nuđenja projektnih rješenja koja ne iziskuju izmjenu lokacijske dozvole jasno omogućio ponuditeljima da nude projektna rješenja koja iziskuju izmjenu i/ili dopunu postojeće lokacijske dozvole, ali pod uvjetom da nije potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš te na taj način omogućio ponuditeljima da sami procjene hoće li ili ne preuzeti rizik da za projektno rješenje koje dostave, a koje zahtijeva izmjenu lokacijske dozvole bude potrebno provođenje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. U tom smislu ovo je tijelo ocijenilo da takvo traženje naručitelja nije protivno članku 200. stavku 2. ZJN 2016. 

S obzirom na navedeno obrazloženje ocijenjeno je da traženje naručitelja da ponuditelj dostavi mišljenje MZOE nije protivno citiranim zakonskim odredbama. Međutim, sporno je što naručitelj dokumentacijom o nabavi predviđa da će, ukoliko traženi dokument nije dostavljen u zadanom roku, nakon izvršnosti odluke o odabiru, a prije potpisa ugovora, naručitelj smatrati da je ponuditelj odustao od svoje ponude te da će postupiti sukladno odredbama članka 307. stavka 7. ZJN 2016.  Ocijenjeno je da je u pravu žalitelj kada tvrdi da članak 307. stavak 7. ZJN 2016 nije primjenjiv na konkretnu situaciju budući da članak 307. stavak 7. ZJN 2016 jasno propisuje situacije u kojima je naručitelj ovlašten ponovno rangirati ponude, u koji slučaj ne spada nedostavljanje mišljenja ministarstva, niti se navedeno propuštanje ponuditelja može smatrati odustajanjem od ponude. Posljedično, a temeljem prethodnog obrazloženja, nedostavljanje mišljenja MZOE ne može biti niti razlogom naplate jamstva za ozbiljnost ponude. Iz ukupnosti dokumentacije o nabavi jasno je da je za sukladnost ponuđenog predmeta nabave (projektnog rješenja) s dokumentacijom o nabavi nužno da za isti nije potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Kako je već navedeno, sukladnost ponuđenog predmeta nabave s traženjem iz dokumentacije o nabavi utvrđuje se u postupku pregleda i ocjene ponuda, a prije donošenja odluke o odabiru. U konkretnom slučaju razlog zbog kojeg će naručitelj smatrati da je ponuditelj odustao od svoje ponude ne ovisi o volji ponuditelja, već o postupanju treće strane, u ovom slučaju MZOE. Štoviše, odustankom od ponude naručitelj će smatrati i nedostavljanje pozitivnog mišljenja u zadanom roku, koji ponovno ne ovisi o volji i postupanju ponuditelja, već upravnog tijela MZOE. Stoga je u opisanom dijelu (u kojem je propisano da ukoliko traženo mišljenje nije dostavljeno u zadanom roku, nakon izvršnosti odluke o odabiru, a prije potpisa ugovora, naručitelj će smatrati daje ponuditelj odustao od svoje ponude te će postupiti sukladno odredbama članka 307. stavka 7. Zakona o javnoj nabavi) dokumentacija o nabavi protivna odredbama ZJN 2016 te je navod žalitelja u tom dijelu ocijenjen osnovanim.

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/20-01/409 URBROJ: 354-01/20-8, 9. srpnja 2020.