Naručitelj je jasno i nedvojbeno opisao predmet nabave, ali nejasni su uvjeti za ugovornu kaznu

Žalitelj Končar-Inženjering za energetiku i transport d.d., Zagreb citirajući odredbe točke 1.1. Sveska III, Knjige 1 Tehničke specifikacije navodi da naručitelj zahtijeva od ponuditelja u ovom postupku javne nabave da dinamiku svojih radova usuglase s izvođačem radova na građevinskom i elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu, a pri tome u dokumentaciji o nabavi ne dostavlja neki zajednički plan koordinirane realizacije (koji bi sadržavao barem ključne točke) između izvođača ovih dvaju ugovora kako bi se u fazi nuđenja osigurali osnovni uvjeti usklađenosti, što je protivno članku 200. stavku 2. ZJN 2016. Stoga bi dokumentaciju o nabavi trebalo izmijeniti na način da se ili izbaci taj zahtjev ili da se u dokumentaciji o nabavi doda zajednički plan koordinirane realizacije između izvođača ovih dvaju ugovora, zaključuje žalitelj.

Žalitelj Siemens Mobility Austria GmbH, Beč, Republika Austrija citira odredbu dokumentacije o nabavi, Svezak III, Knjiga 1. Tehničke specifikacije, točka 1.1.1 Uvod te ističe kako nije prihvatljivo izvođača u ovoj nabavi obvezati da dinamiku svojih radova usuglasi s izvođačem u drugom predmetu nabave. Navodi da je izvođaču nametnuta obveza koju ne može ispuniti i za koju je određen rok izvršenja uz prijetnju ugovorne kazne. Upućuje u bitnom na odredbu članka 8.2. i članka 8.7. Sveska II, Knjige 3, Posebni uvjeti ugovora, koje čine dokumentaciju protivnom članku 200. stavak 1. ZJN 2016 te iz kojih po njegovu mišljenju proizlazi da ponuditelji moraju u izračun svojih cijena pokušati uračunati rizik kašnjenja drugog ugovornog subjekta što je samo po sebi nemogući zadatak. S obzirom na činjenicu da izvođač u nabavi ostaje u potpunoj neizvjesnosti glede sadržaja i roka ispunjenja svoje obveze, a da mu se još k tome prijeti i ugovornom kaznom, nije moguće govoriti o ispunjenju načela savjesnosti i poštenja, navodi žalitelj.

Naručitelj u odgovorima na žalbe navodi da je netočna tvrdnja žalitelja da je dokumentacija o nadmetanju suprotna odredbama članka 200. stavka 2. ZJN 2016. U dijelu Upute ponuditeljima, jasno je i nedvojbeno opisan predmet nabave, dana je procijenjena vrijednost, određeni su razlozi isključenja i razmjerni uvjeti sposobnosti. U tehničkim specifikacijama dani su svi tehnički uvjeti koje ponuditelj treba ispuniti pri slaganju ponude. Troškovnikom su propisane sve stavke koje ponuditelj u sklopu ponude mora nuditi. Nastavno, naručitelj navodi kako žalitelj iznosi apsurdnu tezu da se nikada prije u sklopu nekog velikog kompleksnog projekta koji obuhvaća izvođenje više vrsta radova nije dogodilo da ugovore o izvođenju dobije više izvođača čija je obveza radove vremenski uskladiti. Naručitelj također podsjeća da žalitelj u fazi podnošenja ponude uopće ne mora podnositi vremenski plan. Također, nigdje u ugovoru nije navedeno, protivno navodima žalitelja, da je on dužan preuzeti odgovornost za kašnjenje drugog izvođača. 

Provjeravajući osnovanost žalbenih navoda izvršen je uvid u odredbe dokumentacije o nabavi na koje se stranke žalbenog postupka pozivaju u žalbenim navodima, odnosno odgovoru na žalbe te je utvrđeno da je naručitelj ponuditeljima stavio na raspolaganje sve što je potrebno za izradu ponude, kako to obrazlaže naručitelj u odgovoru na žalbu. Postojanje određenog potencijalnog elementa neizvjesnosti u pogledu dinamike izvođenja radova u smislu da izvođač radova mora svoj vremenski plan uskladiti s izvođačem radova na drugom ugovoru unutar istog projekta ne znači samo po sebi neuobičajeni rizik na strani ponuditelja pri izračunu cijene ponude, s obzirom da se radovi i ugradnja uređaja sastoji i od drugih sadržajnih elemenata osim dinamike odnosno rokova izvršenja. Polazeći od činjenice da su radovi na prometno - upravljačkom i signalno - sigurnosnom infrastrukturnom podsustavu i radovi na građevinskom i elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu međusobno povezani i da će se odvijati istovremeno, životno je i logično da izvođači svoju dinamiku izvođenja radova međusobno usklade. Prema ocjeni ovog tijela, navedeno postupanje naručitelja nije protivno odredbama ZJN 2016, uzimajući u obzir diskrecijsko pravo naručitelja da predmet nabave opiše sukladno svojim potrebama. Stoga,budući da žalitelj u žalbenom postupku nije dokazao svoju tvrdnju da je opisom predmeta nabave odnosno odredbom o međusobno usklađenoj dinamici radova naručitelj postupio protivno članku 203. stavku 1. i članku 205. stavku 1. ZJN 2016. i protivno temeljnim načelima javne nabave, niti je ovo tijelo utvrdilo nezakonitost u odnosu na opis predmeta nabave, žalbeni navod se ocjenjuje neosnovanim. 

Vezano za žalbeni navod o potrebi da se u dokumentaciji o nabavi doda zajednički plan koordinirane realizacije između izvođača dvaju ugovora, iz dokumentacije o nabavi može se zaključiti da je izvođačeva obveza izrade vremenskog plana, pri čemu mora voditi računa o tome da isti bude usklađen s vremenskim planom naručiteljevih izvođača i dostavljen inženjeru na odobrenje, koji onda prihvaća vremenski plan ili isti vraća na doradu s uputama u pogledu njegove manjkavosti. Dakle, Inženjer je taj koji koordinira dinamiku realizacije između izvođača dvaju ugovora. S tim u svezi naručitelj je u odgovoru na žalbu obrazložio da će se dinamika radova usklađivati na sastancima o napredovanju radova sukladno trenutnom stanju radova na oba Ugovora. Žalitelj nije dokazao postojanje elemenata koji bi upućivali na nejasnu ili dvojbenu dokumentaciju u pogledu izrade vremenskog plana koja bi za posljedicu imala nužnost preuzimanja neuobičajenog rizika radi formiranja cijena ili onemogućila dostavu usporedivih ponuda, stoga ovo tijelo smatra da spornim odredbama nije povrijeđen članak 200. stavci 1. i 2. ZJN 2016, pa se žalbeni navod u ovom dijelu ocjenjuje neosnovanim.

U odnosu na dio žalbenog navoda o ugovornoj kazni utvrđeno je da žalitelj povredu odredbe članka 344. Zakona o obevznim odnosima pronalazi u činjenici da se izvođaču prijeti ugovornom kaznom u slučaju kašnjenja, a da njegove obveze i rokovi ispunjenja nisu u potpunosti definirani budući je ova nabava povezana s drugom nabavom, što je po stavu žalitelja protivno načelu savjesnosti i poštenja. Naručitelj odredbe o ugovornoj kazni obrazlaže na način da nigdje u ugovoru nije navedeno da je izvođač dužan preuzeti odgovornost za kašnjenje drugog izvođača, ali ističe da radovi i oprema koja se ugrađuje u ovom postupku nabave ne mogu biti izgrađeni niti u funkciji dok se ne izvedu radovi iz drugog ugovora, slijedom čega je opravdano zadržavanje istih uvjeta za ugovornu kaznu. Navedeno obrazloženje naručitelja je nejasno, odnosno, može se čak reći u suprotnosti s člancima Posebnih uvjeta ugovora, gdje se izričito pozvao na primjenu članaka 350.- 356. Zakona o obveznim odnosima, koji regulira institut ugovorne kazne. Žalitelj nije dokazao da je naručitelj odredbom prema kojoj je izvođač obvezan dinamiku svojih radova uskladiti s izvođačem drugog ugovora, povrijedio odredbe članka 344. ZOO, međutim, ostaje nejasno hoće li izvođač u konkretnom ugovoru biti odgovoran i za kašnjenje drugog izvođača, dakle iz uzroka za koje inače ne odgovara, pa se žalbeni navod u navedenom dijelu ocjenjuje kao osnovan.

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/20-01/751 URBROJ: 354-01/20-8, 29. listopada 2020.