Na naručitelju je da odluči hoće li osigurati sredstva iznad procijenjene vrijednosti nabave

Žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj dana 21. kolovoza 2019. godine donio I. Odluku o odabiru kojom je odabrao ponudu žalitelja kao najpovoljniju te je u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno da će "naručitelj osigurati sredstva za nastavak postupka", naime ponuda žalitelja u iznosu od 598.362,49 kn prelazi procijenjenu vrijednost nabave koja je 510.000,00 kn. Međutim, dana 23. kolovoza 2019. godine naručitelj II. Odlukom poništava postupak javne nabave jer je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave te naručitelj obrazlaže da s obzirom na novonastale okolnosti nije u mogućnosti osigurati dodatna sredstva za nastavak postupka.

U odgovoru na žalbu naručitelj obrazlaže da je točno da je prvotno donio odluku o odabiru kojom je kao najpovoljniju odabrao ponudu ovdje žalitelja iako je ista prelazila procijenjenu vrijednost nabave uz obrazloženje u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda da će naručitelj osigurati sredstva za nastavak postupka. Međutim, navodi nadalje u odgovoru na žalbu, nakon objave predmetne odluke o odabiru utvrdio je da nije u mogućnosti osigurati dodatna sredstva za nastavak postupka te je u roku za žalbu na odluku o odabiru u smislu čl.30.st.6 Pravilnika ispravio greške u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda i odluci o odabiru jer nema osigurana sredstva.

U predmetnom žalbenom postupku među strankama se pokazalo spornim da li je naručitelj valjano donio odluku o poništenju postupka javne nabave u smislu članka 298. stavka 1. točke 9. ZJN 2016, odnosno da li naručitelj ima osigurana sredstva za predmetni postupak javne nabave. U svezi s navedenim valja istaknuti da članak 298. stavaka 1. točka 9. ZJN 2016 određuje da je javni naručitelj obvezan poništiti postupak javne nabave ako je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, osim ako javni naručitelj ima ili će imati osigurana sredstva. Dakle, navedenom odredbom ZJN 2016 na koju se valjano naručitelj pozvao, određeno je kao obveza naručitelju da poništi postupak javne nabave ukoliko utvrdi da cijena najpovoljnije ponude prelazi procijenjenu vrijednosti nabave. Dio odredbe članka 298. stavka 1. točke 9. ZJN 2016 kojom je određeno da naručitelj neće poništiti postupak javne nabave ako je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, ako javni naručitelj ima ili će imati osigurana sredstva, izuzetak je od općeg pravila i na dispoziciji je naručitelja. Dakle, na naručitelju je da odluči, u okviru svojih financijskih mogućnosti, da li će imati na raspolaganju potrebna sredstva iznad procijenjene vrijednosti nabave, odnosno da li će moći osigurati sredstva za izvršenje predmetnog ugovora. Okolnost da je naručitelj prvotno ocijenio da će osigurati sredstva, a zatim naknadno utvrdio da potrebna sredstva ne može osigurati te primjenom članka 30. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi i ponudama u postupcima javne nabave (Narodne novine 65/2017) izmijenio zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, ne utječe na naručiteljevu zakonitu primjenu članka 298. stavka 1. točke 9. ZJN 2016 koje postupanje naručitelja također ne predstavlja kršenje subjektivnih prava žalitelja kao ponuditelja u konkretnom postupku javne nabave zbog kojeg je pretrpio ili mogao pretrpjeti štetu s obzirom da njegova ponuda već od trenutka predaje premašuje iznos procijenjene vrijednosti nabave iako je podatak o procijenjenoj vrijednosti nabave bio javno objavljen. Stoga je, s obzirom na sve prethodno navedeno, žalbeni navod ocijenjen neosnovanim.

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/19-01/837 URBROJ: 354-01/19-8, 21. listopada 2019.