Žalitelj smatra da je naručitelj povrijedio načelo jednakog tretmana ponuditelja

Žalitelj navodi da je naručitelj kao razlog zbog čega je žaliteljevu ponudu proglasio nepravilnom naveo da ista nije zadovoljila zahtjeve iz dokumentacije o nabavi jer referenca „Izrada podloga za nabavu i implementaciju ERP sustava-usluga je obuhvatila aktivnosti poslovne analize i izrade strateških dokumenata odnosno definiranja procesa razvoja aplikacija" ne pokriva procedure i da se istu ne može dovesti u vezu sa točkom 10. dokumentacije o nabavi (Opseg projekta). Ističe da u referenci koju je dostavio jasno piše da je ista obuhvaćala aktivnosti poslovne analize i izrade strateških dokumenata odnosno definiranja procesa razvoja aplikacija, te da je ista u skladu sa CPV nabave 72222300-0 Usluge informacijske tehnologije, jer je CPV oznaka postupka nabave iz kojeg je žalitelj referencu naveo 72000000-5 Usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, Internet i podrška. Žalitelj smatra da ga je naručitelj stavio u podređeni položaj naspram ostalih ponuditelja budući u njegovom slučaju nije koristio instrument članka 293 ZJN 2016, a koji je koristio kod drugih ponuditelja. Navodi da je naručitelj bez odgovarajućeg osnova proglasio žaliteljevu ponudu nepravilnom, suprotno kriterijima definiranim točkom 4.3.1. dokumentacije o nabavi, budući ista u potpunosti zadovoljava propisane kriterije. Ističe da je naručitelj diskriminatorno postupao prilikom pregleda i ocjene ponuda te povrijedio načelo jednakog tretmana ponuditelja na štetu žalitelja.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da sporna referenca ne pokriva procedure i ne može se dovesti u vezu s točkom 9. i 10. dokumentacije o nabavi - projektni zadatak i tehnički zahtjevi, odnosno nije u skladu s predmetom nabave budući je predmet nabave izrada metodologije razvoja i upravljanja cjelovitim informacijskim sustavom naručitelja, a ne samo upravljanje aplikacijama. Ističe da izrada tehničke specifikacije za ERP sustav ne pokriva kompleksnost upravljanja heterogenim IT sustavom. Navodi da kompleksnost implementacije novih tehnoloških rješenja sukladno redefiniranim procedurama može značajno utjecati na skalabilnost sustava što može u najgorem slučaju rezultirati dugoročno neodrživim informacijskim sustavom, a posljedica može polučiti izrazito negativan efekt na implementaciju projekta eHZMO.

Vezano za ocjenu osnovanosti ovog žalbenog navoda u odnosu na nezakonito postupanje naručitelja tijekom pregleda i ocjene ponude žalitelja valja uzeti u obzir da točkom 4.3.1. dokumentacije o nabavi naručitelj nije definirao što se smatra sličnim predmetu nabave prilikom propisivanja tehničke i stručne sposobnosti s obzirom da kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti naručitelj zahtijeva da ponuditelj dostavi popis glavnih usluga, istih ili sličnih kao sto je predmet nabave, pruženih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave (2019) i tijekom tri (3) godine koje prethode 2019. godini (2018, 2017, 2016), a kojim ponuditelj mora dokazati da je u gore navedenom razdoblju uredno pružio najviše dvije (2) usluge, iste ili slične predmetu nabave, čija je zbrojena vrijednost (kn bez PDV-a) minimalno u visini procijenjene vrijednosti nabave. Ne može se prihvatiti argumentacija naručitelja da navedena referenca žalitelja ne pokriva procedure i ne može se dovesti u vezu s točkom 9. i 10. dokumentacije o nabavi, odnosno da nije u skladu s predmetom nabave jer je predmet nabave izrada metodologije razvoja i upravljanja cjelovitim informacijskim sustavom naručitelja, a ne samo upravljanje aplikacijama. Ovo iz razloga jer iz očitovanja proizlazi da naručitelj kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti iz točke 4.3.1. dokumentacije o nabavi ne prihvaća popis glavnih usluga sličnih predmetu nabave. Naime, iz odredbi dokumentacije o nabavi (točka 9. i 10.) proizlazi da je opseg usluga široko propisan te naručitelj nije propisao koje će usluge smatrati sličnim kao predmet nabave (točka 4.3.1.). Utvrđeno je da naručitelj protivno pravilima o teretu dokazivanja (članak 401. stavak 1. i 3. ZJN 2016) nije dokazao da izvršene usluge od strane žalitelja nisu slične usluge predmetu nabave. Obveza je naručitelja pregledati i ocijeniti ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi, što je u konkretnom slučaju naručitelj propustio učiniti, pa je žalbeni navod osnovan. 

Navod žalitelja da ga je naručitelj stavio u podređen položaj naspram ostalih ponuditelja budući u njegovom slučaju, a ukoliko je smatrao neophodnim, nije koristio instrument članka 293. ZJN 2016, a koji je koristio kod drugih ponuditelja, nije osnovan. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da naručitelj nije smatrao da su dokumenti u ponudi žalitelja, dostavljeni u svrhu dokazivanja tehničke i stručne sposobnosti iz točke 4.3.1. dokumentacije o nabavi, nepotpuni, pogrešni ili nedostatni, radi čega je odlučio da u odnosu na iste neće konzumirati svoje pravo koje proizlazi iz izričaja odredbe članka 293. stavka 1. ZJN 2016 kojom je propisano da ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostaviti gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti, javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati od dotičnih gospodarskih subjekata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju. Slijedom navedenog, ovo tijelo ocjenjuje da naručitelj nije povrijedio zakon na štetu žalitelja time što u predmetnom postupku nije tražio pojašnjenje na koje žalitelj ukazuje u žalbi.

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/20-01/820 URBROJ: 354-01/20-8, 19. studenoga 2020.