Označavanja dijelova ponude odabranog ponuditelja poslovnom tajnom

Žalitelj osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja vezano za označavanja dijelova ponude poslovnom tajnom i navodi da je odabrana zajednica ponuditelja prekršila odredbe članka 52. stavka 2. i 3. ZJN 2016 jer nije navela pravnu osnovu na temelju koje je podatke u ponudi označila tajnima i zbog označavanja tajnom dijelova ponude koje ne smije označiti tajnom. Naručitelj je protivno članku 53. stavku 4. ZJN 2016 onemogućio žalitelju uvid u one dijelove ponude odabrane zajednice ponuditelja koji nisu smjeli biti označeni tajnim i propustio pravilno ispitati postojanje pravne osnove u smislu zakonitosti označavanja pojedinih dokumenata u ponudi tajnom, protivno zaključku Državne komisije o pravnom shvaćanju od 17. studenoga 2016. godine, čime je povrijedio načelo transparentnosti. Odabrana zajednica ponuditelja je bila dužna usvojiti opći akt kojim je propisala koji podaci se smatraju poslovnom tajnom te taj akt dostaviti naručitelju u okviru njegove provjere pravne osnove označavanja poslovnom tajnom. Nadalje navodi da je odabrana zajednica ponuditelja označila tajnom potvrde o uredno izvršenim ugovorima i potvrde o nekažnjavanju što nije u duhu odredbe članka 52. ZJN 2016 te popis ugovora koji je javno dostupan.

U ovom slučaju naručitelj nije provjerio pravnu osnovu označavanja poslovnom tajnom dijelova ponude odabrane zajednice ponuditelja, te žalitelj osnovano navodi da je odabrana zajednica ponuditelja bila dužna opći akt o označavanju pojedinih podataka poslovnom tajnom dostaviti naručitelju u okviru njegove provjere pravne osnove označavanja poslovnom tajnom. Isto tako naručitelj povodom zahtjeva žalitelja za uvidom u ponudu odabrane zajednice ponuditelja nije ispitao jesu li podaci označeni poslovnom tajnom u ponudi u skladu s člankom 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka odnosno radi li se o podacima koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese odabrane zajednice ponuditelja. Naručitelj je utvrdio samo da pravna osnova za označavanje podataka u ponudi poslovnom tajnom postoji, dok osnovanost samih činjenica sadržajno uopće nije preispitivao te ostaje nejasno na temelju čega je donio odluku o osnovanosti označavanja poslovne tajne i odlučio da žalitelj nema pravo uvida u podatke označene poslovnom tajnom. Naručitelj dakle, nije osigurao dosljednu primjenu članka 310. ZJN 2016. Slijedom svega navedenog, žalbeni navod ocijenjen je osnovanim.

RJEŠENJE KLASA: UP/II-034-02/17-01/549, URBROJ: 354-01/17-10, od 30.kolovoza 2017.