Naručitelj zahtijeva sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem

Žalitelj pozivom na članke 270. i 271. ZJN 2016 osporava zakonitost sadržaja točaka 5.3. i 5.4. navodeći da iz ZJN 2016 proizlazi da naručitelj može zahtijevati norme osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem. Međutim, iz odredbi čl. 270. i 271. ZJN 2016 ne proizlazi mogućnost traženja certifikata iz serije ISO 45001 ponuditelja o sukladnosti gospodarskog subjekta s normama za upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (točka 5.3 DON-a) niti certifikata iz serije ISO 27001 ponuditelja o sukladnosti gospodarskog subjekta s normama za sustav upravljanja sigurnošću informacija. Također navodi da je naručitelj pod točkom 5. dokumentacije o nabavi postavio zahtjeve za brojnim normama te da iz odredbi te točke dokumentacije o nabavi kao i sadržaja cjelokupne dokumentacije o nabavi, proizlazi da čak i u slučaju zajednice gospodarskih subjekata svi pojedinačni članovi zajednice moraju ispunjavati norme iz točke 5. dokumentacije o nabavi. Smatra sa se radi o neopravdanom i prekomjernom zahtjevu naručitelja, a kojim se direktno utječe na tržišno natjecanje, a naručitelj je bio dužan u dokumentaciji o nabavi dati i odgovarajuće objašnjenje, ukoliko postavlja takve zahtjeve.

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da žalitelj pogrešno tumači članak 270. ZJN 2016 iz kojeg proizlazi da se sustav osiguranja kvalitete odnosi na sve sustave (tzv. ISO ili drugi jednakovrijedni sustavi) koji se temelje na odgovarajućim serijama europskih normi. Iz izvadaka iz Hrvatskog zavoda za norme jasno je razvidno da navedeni sustavi predstavljaju seriju ISO normi za sustave (koji se koriste kao dokazi kvalitete), a koje su prihvaćene kao europske, a time i hrvatske norme. Smatra da je iz toga jasno razvidno i dokazano da sustavi definirani u ISO ili jednakovrijednim normama (konkretno: ISO 9001 ili jednakovrijedan ISO 14001 ili jednakovrijedan, ISO 450001 ili jednakovrijedan i ISO 270001 ili jednakovrijedan) predstavljaju sustave osiguranja kvalitete koji se temelje na odgovarajućim serijama europskih normi i koje potvrđuju akreditirana tijela, te su stoga (suprotno navodu žalitelja) zahtjevi propisani u točkama 5.3 i 5.4 dokumentacije o nabavi u potpunosti sukladni stavku 1. članka 270. ZJN 2016. Vezano za drugi dio navoda, naručitelj u odgovoru na žalbu navodi daje u točki 5. dokumentacije o nabavi propisao da ponuditelj mora priložiti tražene potvrde (certifikate) i da niti jednom odredbom iz dokumentacije o nabavi naručitelj nije zahtijevao da tražene potvrde (certifikate) moraju dostaviti svi pojedinačni članovi zajednice ponuditelja. 

U konkretnom slučaju, naručitelj zahtijeva sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama, sukladno odredbama članaka 270. i 271. ZJN 2016 prema kojima je dopušteno u postupku nabave zahtijevati od ponuditelja dokaze o sukladnosti s normama osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem. Suprotno navodima žalitelja, prema shvaćanju ovog tijela, članak 270. ZJN 2016 treba tumačiti šire odnosno na način da su norme iz članka 270. ZJN 2016 usmjerene na gospodarski subjekt, pa naručitelj može tražiti dokaze od ponuditelja u odnosu na pridržavanje određenih normi koje pridonose osiguranju kvalitete, dakle takvih normi koje uz pridržavanje zahtjeva norme kroz upravljanje poslovnim procesima, resursima te rizicima u krajnjem utječu i na kvalitetu predmeta, u konkretnom slučaju radova koje nudi gospodarski subjekt, a koji su traženi u postupku nabave. Zaključuje se da je u konkretnom slučaju, naručitelj propisao dokaz o sukladnosti gospodarskog subjekta s normama za upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (ISO 45001), te dokaz o sukladnosti gospodarskog subjekta s normama za sustav upravljanja sigurnošću informacija (ISO 27001), dakle normama koje osiguravaju razvoj i provedbu politike djelotvornog upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu te upravljanje rizicima, odnosno poboljšano poslovno upravljanje i povjerenje zainteresiranih strana da su ispunjeni njihovi zahtjevi i očekivanja u pogledu informacijske sigurnosti, u svrhu osiguranja kvalitete gospodarskog subjekta prema odredbi članka 270. ZJN 2016. Nadalje, prilikom propisivanja sukladnosti s određenim normama osiguranja kvalitete, naručitelji moraju posebno voditi računa o načelima jednakog tretmana, razmjernosti te zabrane diskriminacije, u odnosu na koje žalitelj ne ističe povrede. U odnosu na drugi dio navoda valja reći da, iako nije protivno ZJN 2016, tražiti da u slučaju zajednice gospodarskih subjekata, svi članovi moraju raspolagati potvrdama kojima se potvrđuje njihova sukladnost s traženim normama, naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da, u konkretnom slučaju, nije propisao tu obvezu. Dakle, budući da ovo državno tijelo nije utvrdilo daje točka 5. dokumentacije o nabavi propisana protivno ZJN 2016, ovi žalbeni navodi ocijenjeni su kao neosnovani.

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/20-01/691 URBROJ: 354-01/20-11, 20. listopada 2020.