ENP - traženi kriterij nije diskriminirajući

Među strankama je, dakle, sporna zakonitost dokumentacije o nabavi u dijelu kriterija za odabir ponude propisanog u točki 8.3. b) – stručno iskustvo stručnjaka, točnije, sporno je da li je naručitelj tražeći za ključne stručnjake 1, 2 i 3 uvjet poznavanja hrvatskog jezika u govoru i pismu postupio nezakonito.

OCJENA DKOM: Dakle, naručitelj uvjet poznavanja hrvatskog jezika u govoru i pismu nije propisao kao uvjet tehničke i stručne sposobnosti, već u okviru kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude. Slijedom navedenog, naručitelj neće isključiti sudjelovanje stručnjaka koji ne poznaju hrvatski jezik, već ponuditelj za takvog stručnjaka koji neće zadovoljavati navedeni uvjet neće dobiti bodove po tom kriteriju. Naručitelj je propisao da je dio predmeta ove nabave i izrada studije utjecaja na okoliš te projektne dokumentacije s ishođenjem lokacijske i građevinske dozvole. Također, naručitelj je bodovanje spornog kriterija obrazložio navodeći da hrvatski jezik predstavlja službeni jezik Europske unije i s obzirom da će se sva pisana i usmena komunikacija odvijati na hrvatskom jeziku, tražene isporučevine moraju biti izrađene na hrvatskom jeziku, a da navedeno može utjecati na kvalitetu, organizaciju i koordinaciju aktivnosti vezano uz predmet nabave. Nadalje, za predviđeno trajanje ugovora za izvršenje usluge, navedeni stručnjaci također ostvaruju kontakte sa svim javnopravnim tijelima Republike Hrvatske u kojima je hrvatski jezik službeni i jedini jezik komunikacije (razne državne i ostale institucije, ministarstva, lokalna uprava, održavanje javnih rasprava s građanstvom, lokalno stanovništvo) te je naručitelju od presudne važnosti da se komunikacija odvija nesmetano, kvalitetno i kontinuirano. Znanje hrvatskog jezika je relevantno zbog potrebe za kontinuiranom usmenom i pismenom korespondencijom s navedenim tijelima te obveze za izradom dokumentacije na hrvatskom jeziku u zadanim rokovima. S obzirom na sve prethodno navedeno, prema ocjeni ovog tijela, kriterij poznavanja hrvatskog jezika u govoru i pismu ne predstavlja kriterij odabira čije bi bodovanje u konkretnom slučaju predstavljalo povredu načela javne nabave niti se radi o diskriminatornom uvjetu. Sve navedeno ukazuje na nespornu povezanost predmetnog kriterija s predmetom nabave te je slijedom navedenog, ocijenjeno da traženi kriterij poznavanja hrvatskog jezika nije diskriminirajući i nije protivan odredbama ZJN 2016 pa je žalbeni navod žalitelja u tom dijelu ocijenjen neosnovanim.

RJEŠENJE: KLASA: UP/II-034-02/22-01/505 URBROJ: 354-02/13-22-9, 1. rujna 2022.