Ponuda odabranog ponuditelja nije sukladna traženju vezanom uz dopunsko zdravstveno osiguranje navedenom u dokumentaciji o nabavi

Žalitelj se poziva na odredbe troškovnika iz dokumentacije o nabavi te tvrdi da je istima traženo da ponuditelji ponude uslugu dopunskog zdravstvenog osiguranja na način da iskaznica služi kao sredstvo plaćanja, a ne da osiguranici sami snose trošak uz naknadnu osigurateljevu refundaciju. Tvrdi da je izjava odabranog ponuditelja koja se nalazi na stranici 59. dokumenta „Popis ustanova - dopunsko zdr.osig“ u izravnoj suprotnosti sa zahtjevom iz Troškovnika te da predstavlja razlog za odbijanje ponude.

Žalitelj dalje navodi da se na popisu ustanova odabranog ponuditelja u dijelu „II. Sekundama i tercijarna zdravstvena zaštita, doplate za lijekove s dopunske, B liste lijekova", nalaze isključivo domovi zdravlja, bolnice, zavodi za javno zdravstvo, no niti jedna ljekarna, da se ljekarne nalaze isključivo na popisu za primarnu zdravstvenu zaštitu, što znači da se preuzimanje lijekova s B liste ne može ostvariti izravnim korištenjem iskaznice odabranog ponuditelja. Navodi da je to u izravnoj suprotnosti sa zahtjevom naručitelja da se prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja u cijelosti ostvaruju izravnim korištenjem iskaznice bez refundacije.

DKOM ocjenjuje da naručitelj nije pravilno utvrdio činjenično stanje u postupku pregleda i ocjene ponuda kada je donio odluku da je ponuda odabranog ponuditelja izrađena u skladu sa uvjetima i zahtjevima dokumentacije za nadmetanje. Naime, u ponudi odabranog ponuditelja nalaze se dokumenti čiji je sadržaj kontradiktoran. Odabrani ponuditelj u ponudi je dostavio potpisani obrazac troškovnika s navedenom odredbom, iz čega bi se moglo zaključiti da isti jamči da će se usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja pružati upravo na način propisan dokumentacijom o nabavi, odnosno bez naknadne refundacije. Međutim, iz dokumenta „Popis ustanova - dopunsko zdr.osig“ (str. 59) proizlazi da kada zdravstvene ustanove koje zbog tehničkih ili drugih razloga svog poslovanja, nisu u mogućnosti nastale troškove fakturirati osiguratelju direktno, iste će naplatiti od osiguranika da će naručitelj troškove refundirati.

Dakle, iz navedenog popisa proizlazi da postoji mogućnost naknadne refundacije, a što nije dopušteno predmetnom dokumentacijom o nabavi. Na popisu za sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu, doplata za lijekove s dopunske B liste lijekova ne spominju se ljekarne, a navedena činjenica je potkrijepljena i dokazima dostavljenim od strane žalitelja tijekom žalbenog postupka. Isto tako relevantno je i očitovanje odabranog ponuditelja kojim on sam priznaje da nema sklopljene ugovore s ljekarnama za lijekove s liste B.

Predmetna kontradiktornost u ponudi odabranog ponuditelja u ovom postupku javne nabave nije otklonjena sukladno ZJN 2016 te je stoga utvrđeno da naručitelj iz tako utvrđenih činjenica kojima je raspolagao u ovom postupku javne nabave nije mogao nedvojbeno utvrditi da je ponuda odabranog ponuditelja sukladna traženju vezanom uz dopunsko zdravstveno osiguranje navedenom u troškovniku. Slijedom svega navedenog, tvrdnje žalitelja se ne mogu otkloniti te je žalbeni navod žalitelja ocijenjen osnovanim.

RJEŠENJE  KLASA: UP/II-034-02/18-01/902, URBROJ: 354-01/18-9, od 28. studenog 2018.