Osporavanje formule za izračun bodova za financijski dio ponude

Žalitelj osporava točku 50. DON-a navodeći da nije sukladna ZJN 2016, Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja i da izaziva sumnju na pogodovanje određenim gospodarskim subjektima. Navodi da iz formule za izračun „financijskog dijela ponude“, proizlazi da će ponuditelj koji ponudi 0,80  procijenjene vrijednosti nabave ostvariti maksimalni broj 50 bodova po određenom financijskom kriteriju. Dalje, navodi da zajednica ponuditelja INSTITUT IGH d.d. Zagreb u praksi preda ponudu upravo na 0,80 procijenjene vrijednosti nabave koja i za tehnički dio ponude ostvari maksimalni broj bodova, a sukladno DON-u u toj situaciji odlučujući je kriterij ponuda koja je zaprimljena ranije.

Navodi da se inzistiranjem naručitelja na brzini dostave ponude kao faktorom koji utječe na ekonomski najpovoljniju ponudu svi ostali tržišni takmaci stavljaju se u neravnopravan tržišni položaj obzirom ni na koji način nisu u mogućnosti utjecati na brzinu dostave ponude gore navedenih gospodarskih subjekata. Ističe da ne postoji tržišno natjecanje u pogledu financijskog dijela ponude u situaciji kada ponuda od 0,80 procijenjene vrijednosti nabave ostvaruje maksimalni broj 50 bodova te kako je izvjesno da će ponuda INSTITUT IGH d.d. Zagreb biti prva predana. Navedeno smatra suprotnim načelu tržišnog natjecanja i drugim načelima iz članka 4. ZJN 2016 (načelu učinkovite javne nabave te ekonomičnog i svrhovitog trošenja javnih sredstava. Navodi da u drugim postupcima javne nabave naručitelja nigdje cijena nije ograničena na ovaj način. Smatra da se navedenom formulom za odabir ekonomski najpovoljnije ponude pogoduje velikim gospodarskim subjektima koji unutar sustava imaju veći dio traženih stručnjaka te pružaju samostalno glavninu usluge, zatim da se ovakvim odredbama značajno krši slobodna tržišna utakmica, obzirom se umjesto tržišne efikasnosti koja za posljedicu ima nižu cijenu ponude kao bitan čimbenik, uvodi brzina predaje ponude, što bi trebao biti irelevantan faktor prilikom odlučivanja o ekonomski najpovoljnijoj ponudi.

Ocjenjujući žalbeni navod DKOM je utvrdio da iz formule za izračun bodova za financijski dio ponude proizlazi da će naručitelj bodovati ponude u rasponu od 0,8 do 1,0 procijenjene vrijednosti nabave pri čemu će ponuda u iznosu od 0,8 procijenjene vrijednosti nabave dobiti maksimalan broj bodova za financijski kriterij. Pri tome se ponuda niža od 0,8 procijenjene vrijednosti nabave boduje sa 5 bodova. Prema ocjeni ovog tijela, navedenim propisivanjem kriterija za odabir ponude naručitelj nije ograničio tržišno natjecanje, odnosno nije postupio protivno načelima javne nabave propisanim člankom 4. ZJN 2016. Naime, prema ocjeni ovog tijela propisivanje donje granice (0,8 procijenjene vrijednosti nabave) za koju će naručitelj dodjeljivati bodove nije protivno odredbama ZJN 2016. Osim toga, naručitelj je u odgovoru na žalbu obrazložio razloge navedenog propisivanje potrebom zaštite od „dumping“ cijene, a žalitelj sukladno pravilu o teretu dokazivanja nije dokazao svoje tvrdnje o pogodovanju odnosno ograničavanju tržišnog natjecanja te se ovaj dio žalbenog navoda se ocjenjuje neosnovanim.

Vezano za dio žalbenog navoda kojim žalitelj osporava odredbu kojom je naručitelj propisao da će u slučaju da su dvije ili više ponuda jednako rangirane odabrati ponudu koja je zaprimljena ranije, žalbeni navod se ocjenjuje neosnovan budući da je navedena odredba sukladna članku 302. stavak 3. ZJN 2016. Naime, nije u pravu žalitelj kada navodi da brzina dostave ponude utječe na ekonomski najpovoljniju ponudu, budući se navedeno primjenjuje samo u slučaju ako su dvije ili više ponuda jednako rangirane prema kriteriju za odabir ponude.

RJEŠENJE KLASA: UP/II-034-02/19-01/320, URBROJ: 354-01/19-8, od 7.lipnja 2019.